hrvatski

Nova istraživanja kasnog musterijena u Hrvatskoj

Nalazišta Hrvatskog zagorja (Krapina, Vindija, Velika pećina) često se spominju u svjetskoj arheološkoj i paleoantropološkoj literaturi zbog značajnih nalaza fosilnih ljudi i njihovih materijalnih kultura. Nalazi iz špilje Vindije važni su za rješavanje pitanja nestanka neandertalaca i prijelaza srednjega u gornji paleolitik u srednjoj Europi i na Balkanu. Štoviše, uzorci neandertalaca s tog lokaliteta korišteni su nedavno za rekonstrukciju neandertalskog genoma. Dok je asocijacija Vindijskih neandertalaca i kasnog musterijena u sloju G3 jasna, industrija sloja G1 različito je interpretirana. U zadnje je vrijeme provedeno više analza vindijskih artefakata (Karavanić i Patou-Mathis, Bruner, Zilhao), te istraživanja kasnih musterijenskih nalazišta u Dalmaciji (Mujina pećina, Velika pećina u Kličevici, Kaštel Štafilić - Resnik). Mujina pećina prvo je kronometrijski datirano nalazište srednjega paleolitika na istočnoj jadranskoj obali. Nalazi musterijenske materijalne kulture i faune s tog i drugih nalazišta važni su za rekonstrukciju ponašanja neandertalaca u jadranskoj regiji. Poseban izazov, u metodološkom smislu, predstavlja istraživanje podvodnoga srednjopaleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić (Resnik). Kontroverze oko arheološke evidencije iz špilje Vindije i preliminarni rezultati novih istraživanja u Dalmaciji bit će izneseni u ovom predavanju.

kasni musterijen; prijelaz iz srednjeg u gornji paleolitik; Hrvatska

nije evidentirano