hrvatski

Kome još (ne)treba feministička pedagogija?!

U studiji Kome još (ne)treba feministička pedagogija?! odnosi feminizma i odgoja razmatraju se u kontekstu mogućnosti teorijskog utemeljenja suvremene feminističke pedagogije. Rad se sastoji od tri dijela: teorijskog, empirijskog dijela i zaključaka. Naveden je opsežan popis literature, kazalo pojmova, kazalo autora te sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. U teorijskom dijelu prikazani su pogledi na razvoj feminističke pedagogije - razvoj feminističkih ideja i feminističkog pokreta u etapama koje čine prvi, drugi i treći val feminizma. Feminizam je posebno složen fenomen što onemogućava kreiranje jedne potpune definicije. Ta se složenost ogleda i kod klasificiranja feminizma jer postoje različiti pravci koji su opisani u poglavlju Pravci feminizma. Rezultati teorijske analize utemeljenja predmeta feminističke pedagogije izloženi su u poglavlju Obrazovanje djevojčica – retrospektiva i perspektiva. Utvrđeno je da postoji snažna ovisnost odgojnoobrazovne prakse i položaja žena. Podređeni položaj žena povezan je s odgojem kao manipulacijom, nasuprot odgoju kao emancipaciji koji vodi oslobođenju žena. Feministička pedagogija propituje različite perspektive što utječe na njeno utemeljenje kao okvirni otvoreni predmetno-problemski sklop odnosa ljudske seksualnosti, njene uloge u oblikovanju ljudskog svijeta i odgoja. Predmetnost feminističke pedagogije je subjektivna – konstruira se narativno i nastaje u procesu ljudskog razvoja – osobnost i seksualni identitet kao dio osobnosti je autobiografija koja se permanentno redefinira. Feminističku pedagogiju možemo razvijati polazeći od različitih ishodišnih koncepcija: iz različitih feminističkih teorija/koncepcija, iz opće feminističke teorije, iz različitih pedagogijskih meta-teorija i teorija/koncepcija (normativne, hermeneutičke, empirijske i sustavske pedagogije), dedukcijom iz opće pedagogije, induciranjem iz problemskih sklopova odgoja, iz utemeljenja veza odgoja i feminizma prema načelima multidisciplinarnosti i interdisciplinarnosti. Empirijski dio istraživanja sastoji se od prikaza metodologije empirijskog istraživanja i rezultata istraživanja. U pilot istraživanju općeg položaja žena u hrvatskom društvu primjenjena je metodologija kvalitativnih istraživanja i deskriptivna metoda s podvrstom, metoda ankete, kojom su prikupljeni podaci. Na osnovi rezultata dobivenih empirijskim istraživanjem izvedeni su zaključci o: općem položaju žena u hrvatskom društvu, čimbenicima koji generiraju taj položaj, čimbenicima kojima se može djelatno utjecati na promjenu položaja žena te povezanosti percepcija položaja žena sa spolom, dobi i stručnom spremom ispitanika. Osnovni je zaključak ovoga istraživanja da su žene u hrvatskom društvu u podređenom položaju, tj. da nisu ravnopravne s muškarcima. Utvrdili smo da oko podređenosti žena postoji jasna percepcija i suglasje muškaraca i žena. Opažanja se donekle razlikuju s obzirom na dob i stručnu spremu ispitanika. Uz navedene spoznaje, ovo pilot istraživanje može poslužiti u planiranju ci-ljanih istraživanja položaja žena u hrvatskom društvu i implikacija na odgojnoobrazovni proces, školskog sustava te komparativnih istraživanja u europskom i svjetskom kontekstu. Provedeno teorijsko i empirijsko istraživanje pokazalo je da obrazovanje janusovski obilježava potčinjenost žena - s jedne strane determinira obespravljenost, a s druge otvara horizonte oslobođenja žena.

feminizam; obrazovanje; feministička pedagogija; položaj žena:;

nije evidentirano