hrvatski

Determinante i (ne)rezistentnost izravnih stranih ulaganja u uvjetima globalne financijske krize: primjer Hrvatske

Tranzicijske zemlje srednje i istočne Europe, a među njima i Hrvatska, usporedno su s približavanjem i pristupanjem Europskoj uniji postajale sve atraktivnije inozemnim ulagačima. Teoretske pretpostavke o karakteristikama izravnih stranih ulaganja (FDI-ja) u prvi plan stavljaju stabilnost, dugotrajnost i rezistentnost ovog oblika kapitalnih ulaganja, čak i u uvjetima financijskih kriza. Te pretpostavke pokazale su se istinitima u nekim ranijim financijskim krizama u zemljama u razvoju gdje su priljevi FDI-ja ostali slabo ili nimalo pogođeni. Cilj ovog rada jest na primjeru Hrvatske utvrditi je li se i zašto FDI u aktualnoj krizi ponašao drukčije te koje su determinante priljeva FDI-ja u Hrvatsku u posljednjih 12 godina. Ekonometrijska analiza izvršena je metodom višestruke linearne regresije te se utjecaj krize na priljeve FDI-ja u Hrvatsku očekivano pokazao negativnim i statistički signifikantnim. Ostale determinante koje su se pokazale statistički signifikantnima na dotok izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku bile su promjene domaćeg BDP-a i razine realnih plaća, kretanje burzovnih indeksa u zemlji i inozemstvu te pregovori o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Nalazimo da su se priljevi FDI-ja u Hrvatskoj smanjili manje nego u većini ostalih tranzicijskih zemalja te je RH unatoč krizi zadržala visoko mjesto mjereno po per capita priljevima FDI-ja u regiji. To objašnjavamo povećanim zanimanjem ulagača za investicije u Hrvatsku zbog očekivanog skorog pristupa zemlje Europskoj uniji.

izravna strana ulaganja; financijska kriza; rezistentnost; determinante

nije evidentirano