Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 522601

Barokni defter: sudije o likovnim djelima iz XVII. i XVIII. stoljeća u Bosni i Hercegovini


Cvetnić, Sanja
Barokni defter: sudije o likovnim djelima iz XVII. i XVIII. stoljeća u Bosni i Hercegovini, Zagreb: Leykam international, 2011 (monografija)


Naslov
Barokni defter: sudije o likovnim djelima iz XVII. i XVIII. stoljeća u Bosni i Hercegovini
(The baroque dephter: studies on visual arworks from the 17th and 18th centuries in Bosnia and Herzegovina)

Autori
Cvetnić, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Leykam international

Grad
Zagreb

Godina
2011

Stranica
256

ISBN
978-953-7534-69-1

Ključne riječi
slikarstvo; skulptura; grafika; likovna kultura; XVI.-XVIII. stoljeće; franjevci; Bosna i Hrcegovina
(painting; sculpture; prints; visual culture; 16th-18th century; Franciscan friars; Bosnia and Herzegovina;)

Sažetak
Umjetnički život franjevačke provincije Bosne Srebrene u baroknim je stoljećima (XVII. i XVIII.) snažno obilježen povijesno-političkom pripadnošću toga područja Osmanskome Carstvu pa stilske novine i utjecaje prima posredno, različitim kapilarnim dotocima, a ne »revolucionarnom« promjenom stila. Osmanska vladavina odredila je i još dvije ključne značajke umjetničke baštine: rijetke pojave baroknih oblika u arhitekturi zbog toga što je nove gradnje bilo teško provesti i veliku prevlast slika nad skulpturom. U ikonoklastičnoj vizualnoj kulturi islama kipovi su naime smatrani uvredljivim prikazima božanskoga pa su jedine sačuvane skulpture rijetke, manjih dimenzija i lako prenosive, u drvu, a potpuno je izostala skulptura u mramoru, bitna pojava u »barokizaciji« crkvenih interijera na Apeninskome poluotoku, u Dalmaciji i Srednjoj Europi. Također, ne postoje svjedočanstva o domaćim kiparima, ali su u franjevačkim kronikama zabilježena domaća imena graditelja i slikara, primjerice: neimar Bono iz Kreševa (djeluje od 1767. do 1784. godine), nakaš oliti pjengatur Tomo Salatić iz Brešaka od Soli (zabilježen 1780., 1783.), Stipan s Velike, »koji stoji u Fojnici« (zabilježen 1766. kao slikar ili polikromator glavnoga oltara crkve u Kraljevoj Sutjesci), fra Pavao Tokmakčić (Borovica? – Kraljeva Sutjeska? 2. VI. 1816.) i Frano Janjić, koji su 1784. godine oslikavali kapelu sv. Križa u Borovici, te najpoznatiji među slikarima, fra Miho Čuić (Tomislavgrad, Županjac, Županj-potok, Duvno, oko 1750. – 1809.), koji se potpisao na slici Sveto rodbinstvo – Bogorodica s Djetetom, sv. Josip, sv. Ana, i sv. Joakim u refektoriju franjevačkoga samostana u Visokom: »fra Miho Cuich« i datirao je: »A. D. 1795«. Neke od ikonografskih promjena u djelima namijenjenima za sakralne prostore, koje su se razvile u umjetnosti u XVII. i XVIII. stoljeću na poticaj Tridentskoga sabora (1545. – 1563.), ipak su zaživjele na području Bosne Srebrene vrlo brzo, gotovo suvremeno drugim zemljama čiji su se vjerski život i umjetničke mijene odvijale pod katoličkim vladarima. Primjerice, ikonografski naglasci na svecima i na Bogorodici postali su ključnim značajkama katoličkoga identiteta, a uređenja i opreme oltara raskošnim svetohraništem naglašavali su nauk o transsupstancijaciji, temeljni za pravilno razumijevanje liturgijskoga središta, Euharistije. Sve to prati i sve raskošnije liturgijsko posuđe, ruho i predmeti. Posebna pobožnost prema Presvetome zabilježena je u bogato urešenim pokaznicama ili monstrancama, poput srebrne, pozlaćene pokaznice iz prve polovine XVIII. stoljeća sačuvane u riznici franjevačkoga samostana sv. Luke u Jajcu. Fra Bono Benić (1779.) u rukopisnoj Kronici sutješkoga samostana spominje: »kujundžije iz Travnika i baš vrle majstore i dobre krstjane, to jest Marka, sina Marka Elegovića, i Iliju primenkom [nadimkom] Daidža« kao autore liturgijskoga posuđa. U Kreševu su sačuvani svijećnjaci koji u potpisu čuvaju spomen na majstore s kraja XVII. i s kraja XVIII. stoljeća: Lovru Pavlovića i Ivana Duića. Većinu crkvene opreme – od slika do paramenata – franjevci, glavni naručitelji i tvorci likovne baštine, ipak su uvezli ili naručili u Veneciji ili kod umjetnika koji rade na području Dalmacije pod mletačkom upravom. Slikarsku baštinu Bosne Srebrene iz baroknih stoljeća stoga valja promatrati u tim umjetničkim, a ne političkim okvirima, dakle u usporedbi s umjetničkom baštinom u Dalmaciji, a u okviru stilskih gibanja u umjetničkome središtu, Veneciji. O tome svjedoče brojna neatribuirana djela neznanih majstora mletačke škole sačuvana u franjevačkim zbirkama, ali i poznatih umjetnika iz širokoga vremenskoga i stilskoga raspona, koji povezuju Veneciju, Dalmaciju i Bosnu Srebrenu, od kasnoga manirista Baldassarea d'Anne i njegovih slikā Bezgrješno začeće s lauretanskim simbolima, sv. Stjepanom Prvomučenikom i donatorom Stjepanom Dragojlovićem (1621.) u Kraljevoj Sutjesci te Posljednji sud (oko 1630.) u Kreševu do maloga remek-djela Povratak sv. Obitelji iz Hrama i sv. Antun Padovanski (oko 1750.) Gian Antonija Guardija na Petrićevacu kraj Banja Luke i njegova mlađega brata Francesca Guardija, na čiju je sliku Bogorodica s Djetetom i sv. Antunom Padovanskim u Kraljevoj Sutjesci čitamo bilješku fra Grge Hiljića: »DOBAVI O.F. / GARGO IZ / VARESA / 1775.«. Venecijansko-dalmatinski slikar Sebastiano Giuseppe Devita potpisao se na zavjetnoj slici Bogorodica sa sv. Rokom i sv. Sebastijanom, franjevcem i skupinom vjernika u Fojnici: »Baschie De Vita [...] Pengo 1784«, a na njoj su osim franjevca naslikani zavjetnici/naručitelji u narodnim nošnjama, što je rijetkost u slikarskoj baštini Bosne Srebrene. Osim Venecijanaca, u Bosni i Hercegovini nalazimo djela i imena umjetnika drugih talijanskih škola, primjerice Francesca de Mura iz Napulja, Bogorodica s Djetetom i mali sv. Ivan Krstitelj (oko 1760.) na Petrićevcu kraj Banja Luke. Znatno rjeđe nalazimo slikare iz srednjoeuropskoga kruga, poput Paulusa Antoniusa Sensera, čija potpisana slika Porcijunkulski oprost (1753.) u Visokom na poleđini ima zapisano svjedočanstvo da je naručena za Đakovo: »Ex Devota Clientela et pia Elemosyna Curavit fieri F. Bartholomeus Knexevich a Dikaovo Vicarus loci Anno 1753.« Osim toga, bosansko-hercegovačka baština bilježi i malen broj djelā štajerskih ili kranjskiih umjetnika, a koja su kao kasnije nabavke pristigla u franjevačke samostane Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Široki Brijeg). Slike nastale prema grafičkim predlošcima povezuju bosansko-hercegovačku baštinu s udaljenim slikarskim središtima poput Antwerpena i Bruxellesa/Brussela. O likovnoj kulturi u XVII. i XVIII. stoljeću svjedoče i ilustrirane knjige poput Emblemata Andree Alciata, punim naslovom ANDREÆ ALCATI EMBLEMATA CUM COMMENTARIIS CLAVDII MINOIS I.C. FRANCISCI SANCTI BROCENSIS & Notis LAVRENTII PIGNORII PATAVINI koja je najopsežnije izdanje doživjela u Padovi (Patauij apud Petrum Paulum Tozzium, Sub Signo SS. Nominis IESV 1621.). Rijedak i iznimno dobro očuvan primjerak posjeduje knjižnica u Kraljevoj Sutjesci. Knjižna grafika otvorila je također puteve vizualne komunikacije u liturgijskim knjigama, poput poslanicā i evanđeljā kroz liturgijsku godinu Ivana Bandulavića: PISCTOLE, I EVANGELJA Priko svegga godiscta NA NOVI NACIN ISTOMACENA PO RAZLOGU DVORA RIMSSKOGA. To izdanje priredio je i izdao u Veneciji 1773. godine Petar Knežević, a opremljeno je grafikom nastalom prema oltarnoj pali Marijina Uznesenja (1735.) Giovannija Battiste Piazzette. Razmotreni skup djelā, umjetnika i svjedočanstava likovne kulture XVII. i XVIII. stoljeća razotkriva neočekivano barokno lice Bosne i Hercegovine, poput nikaba zakriveno pridjevom »othomana«.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1012654-1073 - Slikarstvo i skulptura 17. i 18. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj (Sanja Cvetnić, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Sanja Cvetnić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Cvetnić, Sanja
Barokni defter: sudije o likovnim djelima iz XVII. i XVIII. stoljeća u Bosni i Hercegovini, Zagreb: Leykam international, 2011 (monografija)
Cvetnić, S. (2011) Barokni defter: sudije o likovnim djelima iz XVII. i XVIII. stoljeća u Bosni i Hercegovini. Zagreb, Leykam international.
@book{book, author = {Cvetni\'{c}, S.}, year = {2011}, pages = {256}, keywords = {painting, sculpture, prints, visual culture, 16th-18th century, Franciscan friars, Bosnia and Herzegovina, }, isbn = {978-953-7534-69-1}, title = {The baroque dephter: studies on visual arworks from the 17th and 18th centuries in Bosnia and Herzegovina}, keyword = {painting, sculpture, prints, visual culture, 16th-18th century, Franciscan friars, Bosnia and Herzegovina, }, publisher = {Leykam international}, publisherplace = {Zagreb} }