hrvatski

Jezikopisnice, rasprave o usvajanju, učenju i poučavanju hrvatskoga jezika u ranojezičnome diskursu

Sveučilišni udžbenik Jezikopisnice bavi se tematikom usvajanja, učenja i poučavanja hrvatskoga jezika u ranojezičnome diskursu. Riječ je o razdoblju koje se u stručnoj literaturi obično dijeli na: predškolsku dob od 3. do 6. godine (language acquisition) i ranu školsku dob od 7. do 12. godine (language learning). Teorijski okvir knjizi daju suvremene lingvodidaktičke i psiholinvističke teorije te teorije ranoga jezičnoga razvoja, a praktična primjena rezultat je longitudinalnih istraživanja o usvajanju hrvatskoga jezika kao materinskoga u mlađim razredima osnovne škole. Teorijski i praktično, dakle, osvjetljava se razvoj jezičnih kompetencija na početku školovanja, ponajprije predstavljajući prilog istraživanjima u procesu standardizacije početnoga čitanja i pisanja, ali nastavljajući promišljati i aktivnosti vezane uz vještine slušanja i govorenja (dominantne u predškoli). Naglasak je ponajprije na razvoju komunikacijske kompetencije, a potom i na usvajanju temeljnih elemenata lingvističke kompetencije kao što je npr. pravopisna, gramatička, leksička norma. Knjiga je podijeljena u tri temeljna poglavlja Uvodna razmatranja, Ovladavanje hrvatskim jezikom u ranome diskursu, Jezik udžbenika i nastava hrvatskoga jezika), te petnaest potpoglavlja (Paralelni jezični kodovi – poticaj ili prepreka u sustavu rane višejezičnosti ; Lingvistička i komunikacijska kompetencija u ranojezičnome razvoju ; Dobna frazeologija kao razvojno obilježje dječjega govora ; Standardnojezična normativnost i/ili komunikacijska funkcionalnost u nastavi hrvatskoga jezika ; Inovacijski semantemi u procesu usvajanja jezičnoga znaka ; Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije ; Jezik i nejezične sastavnice govora ; Početno pisanje kao temelj usvajanja ortografske kompetencije učenika ; Nova lingvistika komunikacije u diskursu novih medija..).Na kraju knjige nalazi se šest priloga (sažetak na hrvatskome jeziku, sažetak na engleskome jeziku, kazalo prezimena, popis grafikona i tablica, popis literature, bilješka o autorici). U knjizi se sustavno iznose teorijske podloge i praktični primjeri koji, u okviru funkcionalno- komunikacijskoga pristupa, vode svrhovitome i uspješnome procesu učenja hrvatskoga jezika kao materinskoga u ranome diskursu.

usvajanje hrvatskoga jezika; rani jezični diskurs; nastava hrvatskoga jezika

nije evidentirano