hrvatski

Raširenost i intenzitet zaraze rajčice gljivom Passalora fulva uzročnikom baršunaste plijesni lista rajčice u Hrvatskoj

Bolest baršunasta plijesan lista rajčice predstavlja ozbiljan gospodarski problem u cijelom svijetu, posebno u zemljama s razvijenom proizvodnjom rajčice u zaštićenim prostorima, a uglavnom se tu i pojavljuje. Zabilježeno je nekoliko slučajeva zaraze rajčice na otvorenom (Babadoost, 1989). Najjača zaraza zbiva se tijekom proljeća, jeseni i početkom zime, kada je relativna vlaga zraka visoka, a temperature nisu stalne. U Hrvatskoj su uzročnik i bolest prvi put dokazani 1977. godine (Cvjetković, 1977). Tijekom 2006. i 2007. godine sakupljani su listovi rajčice sa znakovima zaraze baršunastom plijesni lista rajčice na području Republike Hrvatske. Prikupljeni su uzorci iz 7 županija s 15 lokaliteta. Ispunjavanjem Koch-ovih postulata prisutnost gljive Passalora fulva (Cooke) U. Braun & Crous (synonym Cladosporium fulvum) potvrđena je u 5 županija na 7 lokaliteta. Lokaliteti na kojima je zabilježena zaraza baršunastom plijesni lista rajčice u Hrvatskoj tijekom ovog istraživanja označeni su po UTM (Universal Transverse Mercator) sustavu, koji predstavlja jedinstveni međunarodni sustav označavanja zemljopisnog položaja određenog lokaliteta. Bolest je zabilježena uglavnom u hidroponskom uzgoju rajčice na hibridu Belle s postotkom zaraze od 65% do 82%. Sve navedeno potvrđuje da baršunasta plijesan lista rajčice predstavlja značajan problem pri uzgoju rajčice u zaštićenim prostorima, pogotovo u hidroponskom uzgoju. Stoga se javlja potreba za provođenjem strogih sanitarnih mjera i uvođenjem novih hibrida rajčice otpornih na gljivu Passalora fulva.

Baršunasta plijesan lista rajčice ; Passalora fulva ; Cladosporium fulvum ; Rajčica ; Hrvatsk

nije evidentirano