hrvatski

Međunarodni programi u školama i značaj u psihosocijalnom razvoju učenika s osvrtom na njihovu važnost u socioekonomskoj krizi suvremenog doba

Obrazovanje se danas razlikuje od civilizacije do civilizacije. Najrazvijenije zemlje svijeta danas najviše ulažu u obrazovanje i iz toga izvlače nemjerljiv profit. Pitanja obrazovanja u EU uglavnom su nacionalnog karaktera te i Hrvatska povećava svoju uključenost u dostupne programe. Kultura je važan makrosustav u kojem se odvija razvoj i ona na brojne načine utječe na djetetovo ponašanje. U teorijama razvoja djece neosporno je neprekidno međudjelovanje naslijeđa, učenja i okoline. Međukulturalni programi u školama djeluju ciljano na okolinu i vrste učenja te izravno utječu na razvoj učenika: socijalni, emocionalni, spoznajni i moralni razvoj, razvoj pojma o sebi i spolnih uloga te razlika među spolovima i odnosi s vršnjacima. Ekonomska kriza i kod učenika može izazvati stres koji u velikoj mjeri može smanjiti vršnjačka pomoć drugih kultura utječući na dječje ponašanje i razvoj. Vršnjaci mogu biti model za ponašanje, prirodna skupina za usporedbu koji utječu na razvoj samoefikasnosti tj. na djetetov uvid u postupke koje je u stanju izvesti. Na primjeru OŠ Dragutina Tadijanovića iz Vukovara prikazat ćemo program međunarodne suradnje European Studies Programme, koji učenicima omogućuje stjecanje znanja u skladu sa svjetskim standardima, upoznaju ih sa hrvatskom i europskom kulturom, odgajaju za snošljivost i suradnju u multikulturalnom okruženju te razvijaju svijest o odgovornosti za okolinu. Zahvaljujući ICT-u prevladane su prepreke prostora i vremena te učenici razmjenjuju informacije na brz i jednostavan način. Zemlje koje moderniziraju svoj obrazovni sustav a uspiju sačuvati vlastitu kulturu i tradiciju, imati će šanse vrlo brzo napredovati i dostići potreban stupanj ekonomskog i kulturnog razvoja. Zato je danas najveće bogatstvo razvijenih zemalja njihovo stanovništvo.

obrazovanje; nacija; globalizacija; međukulturalna suradnja; razvoj

nije evidentirano