hrvatski

Kvantitativne geomorfološke značajke Sjeverozapadne Hrvatske

Temeljna pretpostavka rada jest modificirajući utjecaj reljefa na djelovanje egzogenih geomorfoloških procesa, koji je izražen u tolikoj mjeri da njegovi kvantitativni parametri mogu biti značajni procjenitelji rizika od derazijskih procesa.U skladu s osnovnom pretpostavkom, analizirani su temeljni kvantitativni parametri denudacijsko-tektonskog i denudacijsko-akumulacijskog reljefa, tla i litološkog sastava Sjeverozapadne Hrvatske, s ciljem procjene i prognoze uvjeta na padinama i planiranja aktivnosti uz što manji rizik od derazijskih procesa. Primjenom multivarijantnih metoda cluster i diskriminacijske analize provedena je klasifikacija 4495 uzoraka padina Sjeverozapadne Hrvatske, na temelju koje je izvršena tipologija (izdvojeno je 10 temeljnih tipova i 17 podtipova reljefa). Konstruirani su diskriminantni prognostički modeli na temelju kojih je izvršena evaluacija reljefa s aspekta rizika od derazijskih procesa. Uz to, testirana je sposobnost navedenih kvantitativnih varijabli reljefa da, zajedno s pedološkim i litološkim parametrima, objasne prostornu varijabilnost različitih tipova reljefa na istraživanom području. Pristup klasifikaciji, tipologiji i evaluaciji reljefa prema kriterijima multivarijantne analize temelj je egzaktnijoj procjeni recentnog stanja dinamičke stabilnosti reljefa i prognozi rizika od eventualnog narušavanja ravnoteže u budućnost. Primjenjivost ovakvog pristupa temelji se na njegovom sintetičkom karakteru, dostupnosti informacija o pojedinačnom utjecaju egzogenih morfoloških procesa izraženih varijablama, kao i na uvažavanju ekološkog aspekta, s obzirom da su u analizu osim kvantitativnih geomorfoloških varijabli uključene i značajke tla i litološke podloge.

reljef; multivarijantne metode; klasifikacija; tipologija; rizik; evaluacija

nije evidentirano