hrvatski

Mjesto u diskursu humane geografije

Mjesto, teritorij, prostor pripadaju nejasnim (fuzzy) pojmovima koji teško podliježu jednoznačnim definicijama. Njihova su značenja mnogostruka, relacijska i promjenljiva. U ovome se radu ti pojmovi sagledvaju iz perspektive suvremene humane geografije. U novom svijetu „prostora tokova“ teoretičari globalizacije najavili su „kraj mjesta“. U geografiji, u čijim su disciplinarnim okvirima brojni radovi crpili nadahnuće u „raznolikosti mjesta“, globalizacija i „postmoderno stanje“ potakli su na ponovno promišljanje ključnih pojmova. Suvremena humana geografija suočava se s nizom dilema i s razlnolikošću pristupa u definiranju pojmova prostor i mjesto – koncepata „koji zajedno definiraju prirodu geografije“ (Tuan). Novi teorijski utjecaji vezani uz „povratak prostora u društvene znanosti“ (Soja) oplodili su se u humanoj geografiji temeljitom konceptualizacijom određenih aspekata prostora, ali i zapostavljanjem drugih, a sve složenije istraživačke zadaće suočile geografiju s neskladom između složenosti predmeta koji proučava i neminovnog pojednostavljivanja primjenom njenog najvažnijeg metodološkog instrumenta – geografske karte. Koji su se aspekti prostora izašli na prvi plan u suvremenim geografskim raspravama, koji su zapostavljeni ; kako se prostor i mjesto suodnose i kako se uzajamno izmjenjuju ; kako lokacija postaje mjesto – neka su od pitanja na koje se usmjerava rasprava. U radu se također istražuje ulazak u zamućeno polje razgraničavanja termina prostor i mjesto i termina teritorij sa vlastitim konceptualnim kontekstom.

Mjesto, prostor, teritorij, osjećaj mjesta, trećiprostor

nije evidentirano