hrvatski

Utjecaj različitih metoda uzorkovanja na izmjeru i procjenu strukturnih elemenata bukovo-jelovih sastojina

Izmjera šuma obuhvaća odabir uzorka i izmjeru obilježja sastojinske strukture. O vrsti uzorka i načinu izmjere ovisi pouzdanost rezultata i trošak izmjere, odnosno učinkovitost, te je osnovni cilj usporediti različite metode izmjere (vrste i veličine primjernih ploha) po njihovoj učinkovitosti. Istraživanje je provedeno na području bukovo-jelovih šuma u Gorskome kotaru, gdje je snimljeno stanje sastojinske strukture sistematskim uzorkom primjernih ploha. Na 103 plohe radijusa 20 m postavljene po kvadratnoj mreži razmaka 100 x 100 m izmjereni su prsni promjeri i visine stabala te snimljen njihov položaj u prostoru. Uz pomoć izrađenoga računalnoga programa CirCon izračunate su vrijednosti broja stabala, temeljnice i volumena za plohe i sastojine, te je iskazana preciznost njihove procjene (pogreška uzorka) za metode: kružne plohe radijusa od 4 do 20 m, dvostruke kružne plohe radijusa 5 i 12 m, plohe radijusa 9 i 14 m, trostruke plohe radijusa 7, 13 i 20 m, Bitterlichovu metodu kutnoga broja s faktorima temeljnice 3, 5 i 7, te za metodu 7 najbližih stabala. Za odabrane je metode na poduzorku 24 ploha naknadno izmjeren utrošak vremena iz kojega je s preciznosti procjene ocijenjena učinkovitost metoda. Pokazalo se da su male plohe kao i metoda 7 stabala osim loše preciznosti neučinkovite, te da su za preborne sastojine povoljnije veće plohe. Za procjenu volumena metode koncentričnih krugova 9-14 i 7-13-20 pokazale su se najučinkovitijima. Potvrđeno je da se dobrim odabirom metode izmjere može unaprijediti učinkovitost inventure, te da izbor metode ovisi o zadanim ciljevima izmjere i strukturi sastojine.

inventura šuma; uzorkovanje; preciznost; pogreška uzorka; primjerne plohe; učinkovitost; bukovo-jelove sastojine

nije evidentirano