hrvatski

Socijalna distanca hrvatskih srednjoškolaca prema etničkim i vjerskim skupinama

Hrvatski obrazovni sustav je tijekom proteklih desetak godina doživio brojne promjene u cijeloj svojoj vertikali (Bolonjski proces, Državna matura, Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja, Nacionalni okvirni kurikulum, Hrvatski nacionalni obrazovni standard itd.). Spomenute obrazovne reforme su kao neke od svojih ključnih prioriteta prepoznale i uvrstile interkulturni odgoj, europsku dimenziju obrazovanja, socijalnu i građansku kompetenciju, kulturnu svijest i izražavanje, ali su istodobno posvetile izraženiju pozornost obrazovanju nacionalnih manjina kao primarnom simbolu hrvatske multikulturnosti. Međutim, dosad nije istraženo jesu li brojne navedene reforme, ali i sam vremenski odmak doveli i do promjena stavova hrvatskih srednjoškolaca. Naime, još od ranih godina hrvatske samostalnosti, 1993. i 1998., nisu provedena dalja istraživanja socijalne distance hrvatskih učenika prema etničkim i vjerskim skupinama. Upravo su stoga prikupljeni podaci iz 27 hrvatskih srednjih škola kako bi se na temelju Bogardusove skale izmjerila socijalna distanca prema određenim etničkim i vjerskim skupinama te utvrdilo je li ona smanjena u odnosu spram rezultata prethodnih istraživanja. Rezultati jednostavne analize varijance, uz dodatni Scheffe- ov test, su pokazali da su negativnom mišljenju skloniji ispitanici muškog spola, polaznici nižih razreda, najčešće ispitanici iz osječke regije, ispitanici hrvatske narodnosti te katoličke vjeroispovijesti.

socijalna distanca; srednjoškolski učenici; etničke i vjerske skupine; obrazovanje nacionalnih manjina

nije evidentirano