hrvatski

Društvena uvjetovanost ovisnosti

Autorica naglašava potrebu za neprestanim stručnim promišljanjem i znanstvenim produbljivanjem preventivnih pristupa u suzbijanju različitih ovisnosti, posebno zlouporaba opojnih droga. Izlažući neke od rezultata empirijskog istraživanja ovisnosti u Hrvatskoj početkom trećeg milenija, nastoji razmotriti gdje se i kako javljaju razni društveni uzroci i(li) posljedice takvih zlouporaba, pa raspravlja o različitim društvenim nivoima i o različitim područjima društvenog življenja, procjenjujući dosadašnje djelovanje ovisnosti kao kompleksnog društvenog (medicinskog, socijalnog, etičkog i sl.) fenomena. Naime, autorica smatra kako specifične društvene interakcije i društveni odnosi uvjetuju intenziviranje zlouporabe opojnih droga. Svakako su najizraženiji društveni utjecaji, kao što su nepovoljni obiteljski, školski, medijski ili neki drugi društveni aspekt (institucionalni, organizacijski i sl.). Svi oni zajedno u više ili manje isprekidanim interakcijskim procesima, nastaju kao posljedica izraženijih utjecaja pojedinih socijalnih, posebno ekonomskih i drugih društvenih procesa ili odnosa (obrazovnih, političkih i sl.). Konstatira da su mladi društvena skupina koja je najugroženija po pitanju ovisnosti i to posebno onih opijatskoga tipa. Njihov društveni položaj u Hrvatskoj početkom trećeg milenija nije bitnije prosperirao, jer su to onemogućavali nepovoljni aspekti društvenog življenja. Korijeni nekih aspekata društvene marginalizacije ovisničkih skupina moguće je pronaći u temeljnim socio-profesionalnim obilježjima mladenačkih društvenih skupina. Među istraživačkim rezultatima (iz 2002. godine) raspravljaju se nalazi o najkorištenijoj drogi ; najčešćem mjestu drogiranja ; najčešćem načinu nabave droge ; te drugim uzrocima i razlozima drogiranja. Masovnije eksplicirana posljedica drogiranja svakako je općenita promjena ponašanja ovisnika, s dalekosežnim posljedicama u obiteljskim relacijama. Također se tretiraju i mišljenja ispitanih građana Hrvatske o društvenima problemima koje treba nužno riješavati, jer ih svrstavaju u temeljne generatore nastanka ovisnosti općenito. To su npr. nezaposlenost, kriminal, korupcija, nemoral i dr. Autorica zaključuje kako je nužno usmjeravati društvene akcije u djelotvorniju društvenu promociju različitih tipova prevencije vezane uz ovisnički kontekst. Stoga je nužan intenzivniji razvoj znanstvenih istraživanja ovisnosti, uz njegovanje različitih pristupa i metodoloških orijentacija u takvim strategijama.

društvenost, ovisnosti, sociološki pristup, istraživanje ovisnosti

nije evidentirano