hrvatski

Teoretski energetski potencijal ostataka nakon vinogradarske i vinarske proizvodnje u Hrvatskoj

Industrijska proizvodnja vina ima veliki značaj za poljoprivredu Hrvatske. Svake godine u vinogradarskoj i vinarskoj industriji nastaju velike količine otpadne biomase. Ona se najčešće spaljuje ili se vrši njeno usitnjavanje i zaoravanje u tlo. U oba slučaja ostaci nakon rezidbe su izgubljeni kao energetski vrijedan i količinski značajan izvor energije. Također, kao nužno nastali otpad, nakon proizvodnje vina ostaju znatne količine visnke komine. Ukoliko se ona nekontrolirano odlaže, može biti opasna za zdravlje ljudi i životinja, uz negativan utjecaj na okoliš. Cilj ovoga diplomskog rada je utvrditi koliki je teoretski potencijali i energetska iskoristivost ostataka nakon vinogradarske i vinarske industrije u Hrvatskoj. U tu svrhu će se istražiti teoretski potencijali i energetska iskoristivost orezane biomase i vinske komine. U promatranom razdoblju od 2000. do 2009. godine, bilježi se znatni rast površina pod nasadima vinove loze. Od 2000. godine kada počinju istraživanja za ovaj diplomski rad ukupne površine pod nasadima vinove loze u Hrvatskoj iznosile su 28.000 hektara, a u 2009. godini u Hrvatskoj je pod nasadima vinove loze bilo 34.000 hektara. Kako je zabilježen rast površina pod nasadima vinove loze, tako je rastao i broj rodnih trsova, kojih je 2000. godine u Hrvatskoj bilo 118 miliona, dok ih je 2009. godine zabilježeno 133 miliona.

Vinarstvo i vinogradarstvo; energetska iskoristivost; orezana biomasa; vinska komina

nije evidentirano