hrvatski

Godišnja doba kao tema u razrednoj nastavi u gradskoj i seoskoj sredini.

Diplomski rad izrađen je na Odsjeku za prirodne znanosti iz kolegija Prirodoslovlje 2. Godišnja doba su važna tema u nastavi Prirode i društva na koju se nadograđuju i druge teme iz Prirodoslovlja, ali i drugih predmeta u razrednoj nastavi. Nastavne teme o godišnjim dobima čine brojni sadržaji i značajni ključni pojmovi propisani Nastavnim planom i programom. Proljetnice najavljuju dolazak proljeća. Životinje dobivaju mlade, a iz toplijih krajeva vraćaju se ptice selice. Ljudi obavljaju proljetne radove u vrtu, voćnjaku i na polju. Najtoplije godišnje doba je ljeto kada su dani sve duži, a noći sve kraće. Vrijeme je žetve i branja ljetnog voća i povrća. U prirodi borave leptiri, mravi i pčele. Na ljetovanju je važno zaštititi tijelo od jakog sunca. U jesen je vrijeme kišovito, vjetrovito i sve hladnije. S listopadnog drveća opada suho lišće. Ljudi beru grožđe i skupljaju jestive gljive. Životinje se pripremaju za zimu spremajući zalihe hrane i pripremajući skloništa, a ptice selice odlaze u toplije krajeve. Zima je najhladnije godišnje doba. Mraz, snijeg i inje česta su pojava zimi. Biljni svijet miruje. Životinje spavaju zimski san i/ili borave vani u potrazi za hranom. Svrha istraživačkog dijela moga diplomskoga rada je istražiti koliko će učenici dobro usvojiti ključne pojmove o godišnjim dobima nakon obrađenih nastavnih jedinica o istima te postoji li razlika u usvojenosti i kvaliteti znanja učenika s obzirom na sredinu iz koje dolaze (grad/selo). Kao izvor podataka koristila sam samostalno osmišljene nastavne listiće za svako godišnje doba. Uzorak su činila ukupno 58 učenika iz dva prva i dva druga razreda i to iz Osnovne škole „Mato Lovrak“ 1.b i 2.a razred, iz Područne škole Vrbje 1.a razred te iz Područne škole „Fra Marjan Lanosović“ 2.a razred. Među 20 učitelja nižih razreda provela sam anonimnu anketu sastavljenu od 10 pitanja. Sve rezultate obradila sam deskriptivnom metodom i kvantitativno ih izrazila. Na temelju provedenog višemjesečnog istraživanja (od rujna 2010. do svibnja 2011.) o temi godišnjih doba u nastavi Prirode i društva i iščitavajući mišljenja, stavove i načine rada učitelja iz ankete dobila sam razultate da su učenici iz seoske sredine s 84% bolje usvojili nastavno gradivo o godišnjim dobima od učenika gradske sredine koji su ostvarili 82% točnih odgovora. Nisam pronašla značajne razlike u kvaliteti usvojenoga znanja o godišnjim dobima među učenicim gradske i seoske sredine što je bio i osnovni zadatak ovog rada. Učenici 1. razreda gradske škole sa 82% točnih odgovora bolje su usvojili gradivo o svim godišnjim dobima od učenika 1. razreda seoske škole s ostvarenih 79% točnih odgovora. 2. razred seoske škole je sa 89% točnih odgovora bolje usvojio znanje o svim godišnjim dobima nego 2. razred gradske škole koji su postigli ukupno 82% točnih odgovora. Djevojčice 1. razreda gradske škole i 2. razreda seoske škole pokazale su se uspješnijima od svojih suučenika kao što su se dječaci 1. razreda seoske i 2. razreda gradske škole pokazali uspješnijima od svojih suučenica, a navedene razlike pripisujem slučajnosti. Proučavajući udžbenike Prirode i društva za 1. i 2. razred uočila sam da su u svakom različito osmišljene nastavne jedinice o godišnjim dobima, ali svima je zajednički jasan i razumljiv tekst te podjednaka dominacija slike i teksta. U 1. razredu gradske i seoske škole održala sam nastavni sat obrade na temu Priroda u proljeće. Učenici su kvalitetno odradili sve aktivnosti na satu, bili su pažljivi i marljivi, aktivno su odgovarali na sva pitanja te su usvojili sve predviđene ključne pojmove.

razredna nastava; priroda i društvo; godišnja doba; grad / selo.

nije evidentirano