hrvatski

Nadnaravna bića i pojave u predajama u Istri

Sazetak Usmene predaje jedan su od optjecajnijh usmenoknjiževnih proznih žanrova (Marks 1996 ; Degh 2001). S druge strane, o predajama koje tematiziraju nadnaravna bića, bića s takvim sposobnostima i nadnaravne pojave, dakle o demonološkim/mitskim predajama na istraživanom području (Istra), često se govorilo kao onima koje su pred nestankom ili su već nestale (npr. Orlić 1986, Bratulić 1993). Istraživanjem koje je u temelju ovoga rada preispitivale su se se takve teze i ispitivala se narativna plodnost određenih predajnih likova i pojava tj. nadnaravnih bića (npr. vila, orko/mrak), bića s nadnaravnim sposobnostima (npr. štriga, štrigun, krsnik, mora) i nadnaravnih pojava (npr. kljuka, slabo oko). Narativna plodnost je u ovom radu definirana kao sposobnost likova i tema da oforme nove predaje i/ili optjecajnost starih varijanti. Nadalje, u radu se utvrđuje koje karakteristike žanra omogućuju visoku optjecajnost predaja i koji kontekstualni razlozi tu optjecajnost podržavaju, posebno kad su u pitanju predaje specifičnog statusa kao što su to demonološke/mitske predaje. Teorijsku podlogu istraživanja čine radovi i studije o predajama i bliskim usmenoproznim vrstama (K. V. Čistov, W. Von Sydow, O. Syrovatka, F. W. Schmidt, R. W. Brednich, F. Ranke, A. Jolles, V. Propp, L. Rörich, M. Lüthi, H. Bausinger, L. Dégh, A.-L. Siikala, M. Bošković-Stulli, D. Zečević, J. Kekez, Lj. Marks, S. Botica, J. Božanić, R. Jambrešić i dr.), radovi koji problematiziraju usmenost kao fenomen (E. A. Havelock, W. J. Ong) te radovi koji se bave kontekstualnim aspektom aktualizacija usmenoknjiževnih oblika (A. Dundes i, neki od već spomenutih poput L. Dégh, A.-L. Siikala, M. Bošković-Stulli). Područje istraživanja izabrano je zbog dobre pokrivenosti prethodnim istraživanjima ali i zbog 'mjesnosti' istraživačice, odnosno za aspekte koje sam htjela istražiti činila mi se važnim i jezična kompetencija te mikrokontekstualna upućenost. Već je rezultat terenskog istraživanja: rkp. zbirke cjelovitog korpusa i ovdje objavljenih izabranih tekstova predaja čije je snimanje, transkripcija, izbor i raspoređivanje bilo ravnopravna sastavnica znanstvenoistraživačkog postupka, pokazalo da se te postavke, barem za razdoblje od 2000. – 2003., ne mogu potvrditi. No, osim tog materijalnog dokaza, rad je bio usmjeren na istraživanje novih spoznaja o žanrovskim karakteristikama demonoloških predaja, analizu, intepretaciju i ocjenu narativne plodnosti pojedinih likova i tema te istraživanje konteksta koji otvara, podržava ili o(ne)mogućuju razvoj kazivačkih situacija kojima su glavni repertoar demonološke predaje, zatim na posebne analize kazivačkih situacija odnosno uvjete koji osiguravaju narativno povoljnu situaciju za demonološke predaje na istraživanom terenu te na oblik i način organiziranja tekstova predaja. Iz tako usmjerena istraživanja ostvareni su sljedeći ciljevi: 1) relevantno prikupljena, snimljena i transkribirana građa 2) precizniji opis žanrovskih karakteristika predaja, posebno gradbenih elemenata demonoloških predaja na razini a) distributivnih podataka koji su definirani kao: relativno fleksibilni skup podataka o nadnaravnim bićima, bićima s nadnaravnim sposobnostima i nadnaravnim pojavama verbaliziranih u tekstu ili podrazumijevanih u kontekstu koji su poznati potencijalnim sudionicima kazivačkih situacija (kazivačima i recipijentima) u jednoj ili više bliskih zajednica. b) formula vjerodostojnosti koje su definirane kao: oni dijelovi teksta predaje u kojima se potvrđuje ispričani događaj, odnosno kojima se recipijentima jamči njegova istinitost posredno ili neposredno), a prema analizi prikupljene građe podijeljene su na: lokacijske (mjesne/prostorne), datacijske, svjedočke i kazivačke. 3) Opis, analiza i intepretacija konteksta od šireg društvenog do kazivačkog konteksta koji omogućuje i osigurava aktualizacije predaja s posebnim naglaskom na modalitete kazivačkih situacija te suradničku aktivnost pripovjedača/kazivača i recipijenata (kao što je sukazivanje dvoje kazivača, odnosno zajedničko oblikovanje jedne predaje koje se, sukazivanje, u dosadašnjim folklorističkim istraživanjima pomalo zanemarivalo jer su se tekstovi predaja uglavnom tretirali kao monolitne jedinice teksta jednog kazivača. Toj se suradničkoj aktivnosti (ne samo radikalnom njezinom obliku) posvetila posebna pozornost zato što je ona specifičnost upravo predaja kao žanra bez 'ugovora o fikcionalnosti' i zato što ona doprinosi narativnom životu predaja. 4) Opis, analiza i intepretacija nadanaravnih protagonista, protagonista s nadnaravnim sposobnostima i nadnaravnih pojava u kontekstu njihove narativne plodnosti, tj. sposobnosti da formiraju inačice predaja. Tako su istraživanje i analiza pokazali da visok stupanj narativne plodnosti imaju likovi poput krsnika i drugih pomagača, štriga i štriguna, mora ; teme poput vraćanja mrtvih, a manju narativnu plodnost pokazuju likovi poput orka/mraka, vila i vukodlaka. Narativina se plodnost, osim kontekstualnim uvjetima, osigurava i pripovjedačkim strategijama koje uspijevaju stare distributivne podatke funkcionalno iskoristiti u novom značenju (primjer za to je distributni podatak o košuljici /bareti u kojoj se rađaju krsnik i štrigun/štriga koji se u novim inačicama predaja o krsniku koristi kao dokaz za smanjenje broja krsnika (jer se djeca rađaju u rodilištima, a tamo ne obavljaju dobro inicijacijske postupke ) i za teže prepoznavanje štriga i štriguna (iz istog razloga)). 5) Ustanovljenje posebne vrste priča, za potrebe ovog rada nazvane su sekundarnim demonološkim predajama, koje svoje zaplete i(ili) komiku grade na poznavanju distributivnih podataka demonoloških predaja i iznevjeravanju njihove 'zbiljnosti', a najčešće su one koje tematiziraju povratak mrtvih, lažnost pomagača ili rabe po nadnaravnom poznate lokalitete da opravdavaju posve naravne, ljudske slabosti. Važne su za osiguranje narativne plodnosti demonoloških predaja jer je za njihovo razumijevanje nužan preduvjet poznavanje upravo demonoloških predaja. Dakle, nadnaravna bića, bića s takvim sposobnostima i nadnaravne pojave i dalje imaju kontekst koji ih podržava, koji im osigurava društvenu, situacijsku i individualnu važnost čak i kod promjena njihova statusa (tj. odnosa vjerovanja/nevjerovanja u istinitost) jer ih se tada priča i pripovijeda kao važan segment baštine predaka.

demonološke predaje; Istra; žanr; nadnaravna bića; bića s nadnaravnim sposobnostima; nadnaravne pojave; formule vjerodostojnosti; distributivni podaci; kazivači (pripovjedači); kontekst; narativna plodnost

nije evidentirano