engleski

LOGISTICKI MODEL OPTIMIZACIJE UPRAVLJANJA ZALIHAMA

Globalno tržišno okruženje i potreba osiguranja dostupnosti robe širokom krugu potrošaca aktualizirala je razvoj logistike, te samim time i problematiku optimizacije upravljanja zalihama u lancima opskrbe. Kako se u buducnosti, s ciljem poticaja potražnje, ocekuje ubrzani razvoj novih proizvoda s ubrzanjem ciklusa njihove obnove, ocekivano je i povecanje zaliha u lancu opskrbe. Time se povecava zanimanje mnogih autora za istraživanje ovoga podrucja. Logisticki model upravljanja zalihama cini kljucnu poveznicu izmeu proizvoaca i potrošaca roba i usluga, te je važan element optimizacije u opskrbnom lancu. Pravovremeno dostupan proizvod isporucitelja cini tržišno uspješnim, a krajnjeg kupca zadovoljnim. Znanstveni pristup u rješavanju problematike optimizacije zaliha u opskrbnom lancu podrazumijeva uspostavu elemenata, procesa i funkcija te njihovih interakcijskih veza u cilju osiguranja pretpostavki za optimalnu opskrbu narucitelja robama, uslugama i informacijama u promatranom vremenskom tijeku. Logisticki model optmizacije upravljanja zalihama ukljucuje izradu algoritama optimizacije zaliha modeliranjem elemenata logistickog sustava, tržišne potražnje, te modela klasifikacije zaliha u odnosu na planiranu razinu usluge korisniku. Diferencirani pristup upravljanju zalihama za razlicite grupe roba podrazumijeva primjenu programskih alata za upravljanje skladištem i nabavom. Globalizacija i kompleksnost opskrbih lanaca, te zahtjevi kupaca koji ocekuju brzu i pouzdanu isporuku proizvoda uvjetuju potrebu pracenja znanstvenih dostignuca u podrucjima matematickog modeliranja kojima se ostvaruju pretpostavke ušteda u realnom gospodarstvu. Upravljanje skladišnim kapacitetima s primjenom suvremenih programskih alata omogucuju kvalitetniji tijek informacija kroz opskrbni lanac cime se direktno utjece na racionalizaciju zaliha, te s njima povezanih troškova. Zbog ogranicenog pristupa u rješavanju problema sa zalihama, menadžment u gospodarstvu problematiku upravljanja zalihama još uvijek ne rješava sustavno vec parcijalno. Aktivnosti koje imaju za cilj samo ograniceno poboljšanje pokazetalja kvalitete upravljanja zalihama, najcešce koeficijenta obrtaja zaliha, visine angažiranog kapitala, troškova skladištenja ili angažiranih zaposlenika danas nisu dovoljni. Kompleksnost optimizacije zaliha u lancu opskrbe podrazumijeva široki skup aktivnosti usmjerenih na zaprimanje, procesuiranje i ispunjavanje potreba kupaca. Rezultat parcijalnog rješavanja predmetne problematike rezultira neadekvatnim upravljanjem zalihama u lancu opskrbe što zasobom povlaci financijske probleme poslovnih subjekata i neispunjavanje zahtjeva kupaca roba ili korisnika usluga. Rezultat istraživanja u disertaciji biti ce izrada logistickog modela optimizacije zaliha kroz definiranje konkretnih algoritama i modela. Primjenom logistickog modela optimizacije ocekuje se poboljšanje pokazatelja kvalitete upravljanja zaliha u gospodarstvu, s tendencijom njihova bržeg obrtaja te racionalizacijom troškova povezanih sa zalihama u sustavu lanca opskrbe. Poseban naglasak potrebno je usmjeriti na metodološki pristup u definiranju kriterija koji utjecu na optimizaciju zaliha te minimaliziranje pojave nekuretnih, nedostatnih ili prekonormnih zaliha. U radu se izradom algoritama i matematickim modeliranjem, te testiranjem dobivenih rezultata na uzorku realnog sustava u post prodaji autoindustrije rješava problem optimizacije zaliha. Usporednom analizom se kvantificiraju dobiveni rezultati u odnosu na povijesne pokazatelje kvalitete upravljanja zalihama. Primjenjivost predloženog modela za povecanje efikasnosti upravljanja zalihama i realizaciju ušteda u realnim gospodarskim sustavima zahtjeva odreene tehnološke, ekonomske i organizacijske pretpostavke.

Logistic model of inventory management optimization

nije evidentirano