hrvatski

Prometno-ekonomska analiza Jadranskih luka Republike Hrvatske

Jedno od temeljnih načela koje se ističe, između više različitih načela prometne politike, je one koje se odnosi na povezanost prometa i gospodarskog sustava. Navedeno se načelo temelji na stajalištu prema kojemu postoji jaka međusobna povezanost prometne djelatnosti u procesu proizvodnje onih roba čije se mjesto potrošnje ne podudara s mjestom njihove proizvodnje. Stoga se na temelju takve povezanosti utvrđuju osnovne tendencije u razvitku prometa i određuje politika njegova budućeg razvitka. Povezanost prometa i gospodarskog sustava izražava se kretanjem osnovnih ekonomskih indikatora kao što su društveni proizvod, zaposlenost, investicije, ili osobna potrošnja s jedne strane te količina prevezene robe i putnika, veličina prometne mreže, broj i sastav prijevoznih sredstava s druge strane. Elastičnost veličine prijevoza putnika i robe dosta je uobičajen način kvantitativnog utvrđivanja spomenute povezanosti koja pokazuje u kojoj se mjeri mijenja prirast u količini prijevoza robe ili putnika, zavisno od, primjerice, promjene u visini društvenog proizvoda ili nacionalnog dohotka. Pritom je značajno da s razvojem nacionalnog gospodarstva raste elastičnost prijevozne potražnje u putničkom, a opada u teretnom prometu. U skladu s navedenim obilježjima, neosporno je da promet predstavlja djelatnost koja prodire svugdje, prožimajuci sve faze proizvodnje, razmjene, razdiobe i potrošnje dobara. U razvijenom gospodarstvu promet utječe na sve dijelove društva i na sve ekonomske subjekte. Analogno tome, morske luke kao ključni podsustav pomorskog i prometnog sustava, predstavljaju akcelerator prometnih tokova i razvitka brojnih gospodarskih djelatnosti države. Drugim riječima, kao prepoznatljiv dio nacionalnog gospodarstva morske luke kroz prihode, zapošljavanje, vrijednost objekata i opreme, ( ... ) predstavljaju poticatelj razvitka raznih gospodarskih djelatnosti, kao što su trgovina, proizvodnja, dorada, uslužne djelatnosti u prometu, industrija, energetika i dr. Relevantan indikator značaja određene luke za prometni i gospodarski sustav države je količina robnih tokova i putnika koji cirkuliraju kroz predmetnu luku, proizvodeći multiplikativni efekt kroz upošljavanje i prihode brojnih prometnih i drugih subjekata koji sudjeluju u proizvodnji kompletne prometne usluge uključujući brojne prateće usluge u logističkom prometnom lancu. Spomenuta količina robnih tokova i broj putnika u morskim lukama mjerilo su uspiješnosti poslovanja luke, a time i utjecaja na prometni i gospodarski sustav države. Obzirom da promet luke zavisi od njihova geoprometnog položaja, veličine njihova gravitacijskog područja, veličine i suvremenosti lučkih kapaciteta, njihove infrastrukture i suprastrukture, razvijenosti pročelja luke (broja linijskih servisa), organizacije rada u luci, stručnosti lučkog osoblja i menagementa, ( ... ), u prometno-ekonomskoj analizi utjecaja i značaja pojedine luke za nacionalno gospodarstvo neophodno je iste uzeti na razmatranje. Sukladno navedenom, cilj diplomskog rada je: analiza prometno-ekonomskog značaja jadranskih luka za prometni i gospodarski sustav Republike Hrvatske. Spomenuta analiza provedena je uzimajući u obzir goeprometni značaj svake pojedine luke za Republiku Hrvatsku i šire europsko okruženje, obzirom da upravo položaj luke u geoprometnom smislu bitnim dijelom utječe na konkurentnost i atraktivnost luke na konkurentnom prometnom tržištu. Pored toga analiziran je intenzitet i dinamika teretnih i putničkih tokova kroz pojedine luke, koji direktno generiraju lučke prihode, kao i prihode drugih logističkih subjekata u proizvodnji lučke i prometne usluge, izvodeći istovremeno i značajne učinke za razvoj prometnog i gospodarskog sustava Republike Hrvatske. U tom kontekstu, u ovom se radu analiziraju jadranske luke kao važne karike i referentne točke logističkog lanca u proizvodnji prometne usluge, koje u suvremenim uvjetima konkurentske utakmice trebaju razvijati nove funkcije te biti privlačna snaga i pokazatelj gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.

prometno ekonomska analiza; luke; gospodarstvo

nije evidentirano