hrvatski

Čimbenici proizvodnosti i kemijskog sastava mlijeka paških ovaca

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj uzgojnog područja (jugozapadni i sjeveroistočni dio otoka Paga) na količinu i kemijski sastav proizvedenog mlijeka paških ovaca. Uz provjeravanje navedene hipoteze, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi tijek laktacijskih krivulja proizvodnje mlijeka i pojedinih kemijskih sastojaka mlijeka te da li i u kojoj mjeri drugi okolišni (negenetski) čimbenici utječu na svojstva mliječnosti paških ovaca. Istraživanja su provedena u 32 stada, od kojih su 23 uzgajana na jugozapadnom, a 9 na sjeveroistočnom dijelu otoka Paga. U istraživanjima su korišteni dnevni zapisi od 21.033 kontrole mliječnosti za 2.332 ovce, obavljene AT4 metodom tijekom 5 proizvodnih sezona (od 2004. do 2008. godine). Paške ovce su prosječno dnevno proizvele 0, 830 kg mlijeka sa 7, 63% mliječne masti, 6, 02% bjelančevina i 4, 70% laktoze. Uzgojno područje statistički je značajno utjecalo (P<0, 05) na dnevnu količinu proizvedenog mlijeka, dnevnu količinu mliječne masti, dnevnu količinu bjelančevina, udio bjelančevina, dok na udio mliječne masti, udio laktoze i broj somatskih stanica nisu utvrđene statistički značajne razlike. Ovce uzgajane na jugozapadnom dijelu otoka Paga prosječno su dnevno proizvele više mlijeka (0, 854 kg) negoli ovce uzgajane na njegovom sjeveroistočnom dijelu (0, 747 kg). Stadij laktacije opisan laktacijskom krivuljom ugniježđen unutar uzgojnog područja imao je statistički značajan utjecaj (P<0, 0001) na sva istraživana svojstva mliječnosti paških ovaca, osim na broj somatskih stanica. Vrh laktacijske proizvodnje postignut je na oba uzgojna područja oko dvadesetog dana laktacije i bio je nešto viši u ovaca uzgajanih na jugozapadnom (1, 061 kg) u odnosu na sjeveroistočni dio (0, 932 kg) otoka. Stado ugniježđeno unutar uzgojnog područja statistički je značajno (P<0, 0001) utjecalo na sva promatrana svojstva mliječnosti paških ovaca. Redoslijed laktacije je značajno (P<0, 0001) utjecao na na dnevnu količinu i kemijski sastav mlijeka paških ovaca i na broj somatskih stanica. Prosječna dnevna količina proizvedenog mlijeka bila je najniža u prvoj (0, 669 kg), a najviša u četvrtoj laktaciji (0, 801 kg), nakon čega se sa svakom idućom laktacijom smanjivala. Veličina legla statistički je značajno (P<0, 0001) utjecala na dnevnu količinu proizvedenog mlijeka te su ovce s više od jednog janjeta u leglu proizvele za oko 6% više mlijeka od onih s jednim janjetom. Sezona janjenja kao interakcija godine istraživanja i mjeseca laktacije statistički je značajno (P<0, 0001) utjecala na sva promatrana svojstva mliječnosti paških ovaca. Negativni koeficijenti korelacije utvrđeni su između dnevne količine mlijeka i udjela mliječne masti i bjelančevina, između udjela laktoze i udjela mliječne masti i bjelančevina, između broja somatskih stanica i dnevne količine mliječne masti i dnevne količine bjelančevina kao i između broja somatskih stanica i udjela laktoze. Pozitivni koeficijenti korelacije utvrđeni su između udjela mliječne masti i udjela bjelančevina, između dnevne količine mlijeka i udjela laktoze, između broja somatskih stanica i udjela mliječne masti i udjela bjelančevina.

paška ovca; proizvodnja i kemijski sastav mlijeka; broj somatskih stanica; laktacijske krivulje; okolišni čimbenici

nije evidentirano