hrvatski

Suverenitet Republike Hrvatske 1990.-1998.

Knjiga «Suverenitet Republike Hrvatske 1990.-1998» obrađuje i istražuje osnivanje srpskih autonomnih oblasti, kao i tzv. Republike Srpske Krajine (RSK). Prema pozitivnim legislativama Socijalističke Republike Hrvatske (SRH) i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), osnivanje RSK predstavlja nelegitiman čin dijela pobunjenih Srba, identična je kvalifikacija ovoga čina i sa stajališta odredaba međunarodnog prava. Zbog toga, RSK nikada nije postala međunarodno-pravni subjekt. Također, normativne aktivnosti pobunjenih Srba, koje su bile osnova procesu osnivanja i ustrojavanja srpskih autonomnih oblasti i Republike Srpske Krajine na području Republike Hrvatske, bile su nelegitimne. Proces je započeo tijekom egzistiranja SFRJ, odnosno SRH, prema čijim tadašnjim propisima, saveznom i republičkom ustavu za to nisu postojale normativne pretpostavke. Naravno, taj se proces nije mogao ozakoniti ni prema tzv. Božićnom Ustavu Republike Hrvatske iz prosinca 1990. godine. Prema odredbama Ustava SFRJ, teritorij se republika ne može mijenjati bez njihovog pristanka, a republičke se granice mogu mijenjati samo na osnovi sporazuma. Nadalje, SFRJ je prema odredbama Ustava SFRJ definirana kao savezna država, dobrovoljno ujedinjenih naroda, socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina. Dakle, nije bio predviđen nikakav drugi vid autonomije na području SFRJ, pa ni srpskih autonomnih oblasti i Republike Srpske Krajine. Treba istaknuti da su savezni Ustav i Ustav SRH u svojim osnovnim načelima predviđali pravo na samoodređenje, koje uključuje i pravo na odcjepljenje. Naime, Ustav SRH definira Socijalističku Republiku Hrvatsku kao nacionalnu državu hrvatskoga naroda, državu srpskoga naroda u Hrvatskoj i državu narodnosti koje u njoj žive. Dakle, tadašnja je savezna i republička legislativa predviđala mogućnost odcjepljenja republika, a nikako separatističkih skupina kao što su to bili pobunjeni Srbi na okupiranim područjima Republike Hrvatske. Ovo ustavno pravo priznala je i međunarodna zajednica, koja je to iskazala na Konferenciji o miru u Jugoslaviji (Arbitražna komisija).

Republika Hrvatska; Savezna Republika Jugoslavija; Republika Srpska Krajina

Zaključna razmatranja knjige su prevedena na sljedeće jezike: engleski, francuski, njemački, ruski i talijanski.