hrvatski

Gornjopleistocenski sisavci Slavonije i njihova uloga u paleontološkim istraživanjima kvartara

Kvartar, najmlađi odsječak geološke prošlosti Zemlje, obilježen je intenzivnim klimatskim promjenama, koje su se odražavale u mnogobrojnim izmjenama hladnih razdoblja (ledena doba) i toplijih razdoblja (međuledena doba), a koje su rezultirale vrlo raznolikim biljnim i životinjskim zajednicama na određenim područjima, pa tako i na području današnje Hrvatske. Fosilni skeletni ostaci životinja pronalaze se u taložinama različite starosti i sastava, a na području Slavonije, Baranje, Srijema i drugih nizinskih krajeva naše domovine, njihov broj je vrlo značajan i najčešće vezan uz gornjopleistocenske naplavinske sedimente velikih rijeka (Dunava, Drave, Save) i njihovih pritoka. Najbrojniji su ostaci velikih sisavaca, kao na primjer vunastih mamuta, nosoroga, golemih jelena, konja, pragoveda, i drugih životinja, te je stoga dat prikaz njihovog rasprostranjenja na euroazijskom kontinentu tijekom gornjeg pleistocena. Promjenom klime i vegetacijskog pokrova krajem pleistocena, odnosno zadnjeg ledenog doba (prije oko 11.500 godina prije sadašnjosti) neke od tih životinja izumrle su, dok su druge migrirale u područja sa, za njih povoljnijim uvjetima života, a neke su nastavile živjeti i danas su dio faunskih zajednica ovog područja. Mnogobrojni ostaci, najčešće fragmentirane kosti i izolirani zubi, koji se čuvaju u muzejima, zavičajnim zbirkama i privatnim kolekcijama, važan su izvor podataka o paleoklimatskim i paleoekološkim uvjetima tijekom kvartara, jer su mnoge od tih životinja dobri indikatori klime i okoliša nekog kraja. Na nekoliko primjeraka iz Zbirke kralježnjaka Muzeja Slavonije ukratko su prikazana paleontološka istraživanja, koja se često baziraju upravo na fosilnim ostacima spomenutih životinja u svrhu rekonstrukcija paleobiogeografskih odnosa tijekom različitih odsječaka kvartara.

veliki sisavci; gornji pleistocen; kvartar; Slavonija; Hrvatska

nije evidentirano