Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 518494

Morfološka, kemijska i genetska raznolikost dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium /Trev./ Schultz Bip.)


Grdiša, Martina
Morfološka, kemijska i genetska raznolikost dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium /Trev./ Schultz Bip.) 2011., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb


Naslov
Morfološka, kemijska i genetska raznolikost dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium /Trev./ Schultz Bip.)
(Morphological, Chemical, and Genetic Diversity of Dalmatian pyrethrum (Tanacetum cinerariifolium /Trev./ Schultz Bip.))

Autori
Grdiša, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.06

Godina
2011

Stranica
153

Mentor
Šatović, Zlatko

Ključne riječi
Dalmatinski buhač; Tanacetum cinerariifolium /Trev./ Schultz Bip.; piretrin; prirodni insekticid; ultrazvučna ekstrakcija; AFLP; autohtoni biljni genetski izvori
(Dalmatian pyrethrum; Tanacetum cinerariifolium /Trev./ Schultz Bip.; pyrethrin; natural insecticide; UAE; AFLP; plant genetic resources)

Sažetak
Dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.) je endemična vrsta istočne jadranske obale, a prema sistematskoj klasifikaciji pripada porodici Asteraceae. Sekundarni metabolit dalmatinskog buhača je prirodni insekticid piretrin, koji se pokazao učinkovitim u kontroli i suzbijanju velikog broja štetnika, bez negativnog utjecaja na ljude, okoliš i toplokrvne životinje. U svrhu utvrđivanja morfološke, kemijske i genetske raznolikosti dalmatinskog buhača, provedena su istraživanja na 25 prirodnih populacija, prikupljenih duž jadranske obale i otoka, tako da predstavljaju cjelokupni prirodni areal rasprostranjenosti ove biljne vrste. U sklopu izrade doktorske disertacije razvijena je metoda ultrazvučne ekstrakcije piretrina pomoću acetona, koja je primijenjena u ekstrakciji piretrina iz suhih cvjetnih glavica dalmatinskog buhača. Kvalitativno i kvantitativno određivanje sadržaja piretrina provedeno je tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti. Sadržaj piretrina kod 25 analiziranih populacija se kretao od 0.36 do 1.3% mase suhog cvijeta, dok se omjer piretrina I i piretrina II kretao u rasponu od 0.64 do 3.33. Multivarijatnim analizama kemijske raznolikosti identificirano je pet kemotipova različite kvalitete piretrinskog ekstrakta, odnosno insekticidne aktivnosti. Analiza genetske raznolikosti provedena je pomoću biljega AFLP, gdje je pomoću šest kombinacija početnica utvrđeno 985 biljega od kojih je 935 bilo polimorfno (94.9%). Analiza molekularne varijance (AMOVA) je ukazala da većina ukupne genetske raznolikosti pripada raznolikosti unutar populacija (85.89%). Bayesovskom analizom populacijske strukture utvrđeno je postojanje dvaju genskih skupova, a populacije su pridružene genskim skupovima ovisno o udjelu pripadnosti. Izolacijom uslijed udaljenosti objašnjeno je 3.72% genetske diferencijacije između populacija, dok se 12.55% genetske diferencijacije između populacija moglo objasniti izolacijom uslijed adaptacije. Zbog sve većeg zanimanja za ekološku poljoprivredu koja podrazumijeva upotrebu sredstava za zaštitu bilja bez negativnog utjecaja na ljude, okoliš i druga živa bića, ovo će istraživanje doprinijeti uvođenju dalmatinskog buhača u poljoprivrednu proizvodnju te dati temelj budućim oplemenjivačkim programima. Rezultati ovog istraživanja će ujedno doprinijeti očuvanju biljnih genetskih izvora ove autohtone biljne vrste.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
178-0000000-3595 - HRVATSKA BANKA BILJNIH GENA (HBBG) (Ivan Kolak, )
178-1191193-0212 - Bioraznolikost ljekovitog i aromatičnog bilja (Zlatko Šatović, )

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Martina Grdiša, (283245)