hrvatski

Vrijeme cvatnje i dozrijevanje plodova trešnje različitih sorata

Republika Hrvatska ima pogodne agroekološke uvjete za uzgoj trešnje (Prunus avium L). Unatoč tome zapostavljena je voćna vrsta u Zagrebačkoj županiji, ali i ostatku Republike Hrvatske. Većinu proizvodnih nasada nalazimo u mediteranskom području. Tek posljednjih nekoliko godina uzgoj trešnje doživljava ekspanziju, pa je upravo odabir pogodnih sorti od velike važnosti. Sadašnja proizvodnja nije dostatna našem tržištu, a osim visokih troškova berbe, pojava pucanja i dvostrukih plodova i nedovoljno poznavanje sortimenta za uzgoj glavni je ograničavajući čimbenik proizvodnje. Istraživanje je provedeno na kolekcijskom nasadu trešanja Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta tijekom dvije godine. Analizirano je deset sorti trešnje Gomilička, Stonska, Tugarka, Bing, Oktavia, Van, Lapins, Summit, Kordia i Ferrovia. Na prikupljenim uzorci praćena je: masa ploda, randman mesa, vrijeme cvatnje i vrijeme dozrijevanja. Cilj istraživanja je bio utvrditi razlike u vremenu cvatnje i dozrijevanja plodova sorti trešanja te pomološkim svojstvima. Istraživanjem je ustanovljena velika varijabilnost između pojedinih sorata u vremenu cvatnje i dozrijevanja te pomološkim svojstvima. Istraživanje pokazuje da je 2009. godine najraniju cvatnju imala sorta Lapins (01.04.), zatim Gomilička, Stonska i Ferrovia (03.04.), a najkasniju Oktavia (11.04.), Kordia (10.04.) i Summit (08.04.). Najranije vrijeme dozrijevanje imale su sorte Bing (19.05.) i Van (21.05.), a najkasnije Oktavia (01.06.). Dok istraživanja iz 2010. pokazuju da su najraniju cvatnju imale sorte Stonska, Bing i Lapins (06.04.), a najkasniju Kordia (14.04.), zatim Summit i Oktavia (13.04.). Najranije vrijeme dozrijevanje imala je Bing (22.05.) zatim slijedi sorta Gomilička (01.06.), a najkasnije Oktavia i Tugarka (14.06.). Najveću masu ploda u 2009. godini imala Oktavia (7, 26 g), dok je u 2010. godini imala sorta Summit (8, 68 g). Najmanja masa ploda zabilježena je u 2009. godini kod sorte Van (3, 68 g), a u 2010. godini kod sorte Bing (4, 40 g). Najmanja masa koštice izmjerena je kod sorte Bing i Gomilička, a najveća kod sorte Oktavia i Lapins. Razlike u radmanu mesa nisu utvrđene. Najmanji radman koštice je kod sorte Van i Gomilička, a najveći kod sorte Lapins i Sam.

trešnja; cvatnja; plod; kvaliteta

nije evidentirano