Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 518476

Razvoj školstva u Virovitici


Viljevac, Ines
Razvoj školstva u Virovitici 2011., diplomski rad, diplomski, Učiteljski fakultet, Slavonski Brod


Naslov
Razvoj školstva u Virovitici
(Development of Education in Virovitica)

Autori
Viljevac, Ines

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet

Mjesto
Slavonski Brod

Datum
4. 07

Godina
2011

Stranica
51

Mentor
Matanović, Damir

Ključne riječi
Školstvo; Franjevci; Školski zakoni; Učitelji; Učenici
(Education; franciscans; school low; teachers; students)

Sažetak
Počeci školstva u Hrvatskoj bili su posve u rukama Katoličke crkve. U to vrijeme uz gradske i seoske škole, otvarale su se i župne škole, a djecu su poučavali župnici, kapelani i orguljaši. Glavni predmet poučavanja bio je vjeronauk. Srednjovjekovni sustav školstva zadržao se do druge polovice 17. stoljeća, kada se u hrvatsko-slavonskim selima pokušavala uvesti učiteljska služba. Važnu ulogu u hrvatskom školstvu imala je carica Marija Terezija. U 19. st. školstvo je bilo zapostavljeno zbog borbe oko jezika sve do 1845. godine, kada je kralj Ferdinand V. izdao naredbu o narodnim školama i njihovom radu. Tada su postojale niže i više osnovne škole. Prema Školskom sustavu iz 1861. godine učionice su dijelile na početne i glavne. Dva vrlo bitna zakona u hrvatskom sškolstvu su Školski zakon iz 1874. i Zakon u školstvu iz 1888. godine. Veliku ulogu u hrvatskom školstvu imali su franjevci, najbrojniji svećenički red. Izgradivši Crkvu i kulturu, puno su pridonijeli razvoju prosvjete i školstva. Svojim radom i zalaganjem istaknuli su se u svim stupnjevima školstva, od osnovne škole do visokih učilišta. Krajem 18. stoljeća u Virovitici se škola počela odvajati od crkve, a početkom 19. stoljeća škola je postala obvezna. U to vrijeme na području virovitičkog kotara sve više su se počele otvarati škole. 1837. godine u Virovitici je postojala glavna učionica. Nakon 20 godine ista učionica utemeljena je za dječake, a trivijalna za djevojčice. 1894. godine u Virovitici se otvorila Viša pučka škola realnog smjera, a bila je prethodnica realne gimnazije. Gimnazija je otvorena tek 1914., a s radom je započela 1918. godine. Iste godine otvorena je i zgrada osnovne škole, jedna od najuređenijih u sjevernoj Hrvatskoj. Učitelji nisu dugo radili u jednom mjestu. Do 1. svjetskog rata u virovitičkom kotaru djelovalo je 40 odgojno-obrazovnih institucija, a nakon nrata pet škola manje. U radu srednjih škola počeo je prevladavati komunizam. Utjecaj na rad škole Crkva je imala sve do 1919. godine. 1920. godine u Virovitici je otvorena Trgovačka akademija, a radila je samo pet godina. 1926. godine uveden je novi plan i program u sve škole SHS. Za razliku od drugih škola koje su imale problema s prostorom, škole u Virovitici radile su u dosta dobrim uvjetima. Proglašenjem NDH počeo se promirati školski sustav po uzoru na Italiju i Njemačku i sve su se više otvarale njemačke škole. 1944. godine na oslobođenom virovitičkom području proradile su sve osnovne i srednje škole. Nakon 2. svjetskog rata u školama je nedostajala oprema i pomagala. Na virovitičkom kotaru od 62 škole, 22 škole nisu mogle započeti s nastavom. 1945. godine školovanje je postalo obvezno i trebalo je trajati šest godina. Iste godine za srednje škole donesen je novi plan i program, prema kojem je povećan broj sati hrvatskog ili srpskog jezika u nastavi. 1946. godine škola je odvojena od crkve, a vjeronauk je izbačen iz nastave. U razdoblju od 1946.-1951. godine uglavnom su se obnavljale školske zgrade, a školovanje je produženo na sedam godina, pa zatim na osam godina. 1975. godine u Virovitici je osnovana i Osnovna škola "5. listopad" za mentalno retardiranu djecu. Dugu tradiciju u Virovitici ima i Glazbena škola, osnovana 1983. godine. U Virovitici danas postoji sedam škola: četiri srednje, dvije osnovne i jedna glazbena škola.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Ustanove
Fakultet za odgojne i obrazovane znanosti, Osijek