Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 517389

Teorijska uporišta, postignuća i perspektive bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji


Iva Rinčić
Teorijska uporišta, postignuća i perspektive bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji, 2010., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 517389 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Teorijska uporišta, postignuća i perspektive bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji
(Theorethical strongholds, accomplishments and perspectives of bioethical institutionalisation in European union)

Autori
Iva Rinčić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.11

Godina
2010

Stranica
283

Mentor
Čović, Ante ; Gosić, Nada

Ključne riječi
bioetika; bioetičke institucije; Europska unija; europeiziranje bioetike; integrativna bioetika
(bioethics; bioethical institutions; European Union; europeization of bioethics; integrative bioethics)

Sažetak
Glavna istraživačka tema ove doktorske disertacije su teorijska uporišta, postignuća i perspektive bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji. Definiranje teorijskog konteksta ovog istraživanja podrazumijeva utvrđivanje karaktera bioetike kao znanosti, te izlaganje i elaboraciju svjetsko-povijesnih okolnosti nastanka bioetike. Na temelju spomenutih istraživanja i njima dobivenih rezultata nastojalo se ne samo dati nove priloge bioetičkoj povijesti uopće, nego pronaći i definirati društveni, civilizacijski i kulturološki kontekst europskog kontinenta kao mjesta stvarnog nastanka termina i koncepta bioetika. Shvaćena na taj način, rasprava o povijesnim korijenima bioetičke znanosti smjera k povezivanju bioetike s Europom/Europskom unijom kao kontinentom i njenom tradicijom/ama, ali nastoji dati i jedan potpuno novi zamah teorijskom i konceptualnom revidiranju i europeiziranju bioetike. Integracijski procesi u Europskoj uniji u drugoj polovini XX. stoljeća potaknuli su brojne promjene ne samo u gospodarskom, administrativnom, političkom, pravnom i organizacijskom životu Europe, nego i u poimanju, tumačenju i (ne)prihvaćanju pojedinih socijalnih i etičkih vrijednosti, te povijesnog i kulturnog identiteta. Stoga se istraživanje bioetičke institucionalizacije u specifičnom socijalnom, povijesnom i kulturološko-civilizacijskom okviru Europske unije istovremeno odnosi na istraživanje utjecaja integracijskih procesa na artikuliranje bioetičkih normi i stvaranje bioetičkih institucija, te, s druge strane, na definiranje specifičnih teorijskih uporišta, ali i praktičnih elemenata europske i euro-unijske bioetike, utvrđivanje njenih filozofskih tradicija i zasada, kao i multikulturoloških razvojnih pravaca, a konačno i na ograničenu, ali poticajnu mogućnost predviđanja i promišljanja budućih perspektiva. Polazište istraživačkih aktivnosti, a ujedno i dobiveni rezultati potvrđuju hipotezu da je neizostavna pretpostavka proučavanja procesa i dostignuća bioetičke institucionalizacije u Uniji utvrđivanje njene konceptualne podloge, pri čemu je posebno istražena ukorijenjenost bioetičke tematike u eurokontinentalnoj filozofskoj tradiciji, potom razvoj specifično europskih pristupa i koncepata u bioetici, te konačno njihov utjecaj na procese bioetičke institucionalizacije u EU. Definiranjem institucionalnih postignuća utvrđeni su i analizirani konkretni oblici ostvarenih bioetičkih institucija, pri čemu se rekonstruiraju i procesi njihova nastanka, kao i popratne konceptualne rasprave. U ovdje navedenom značenju i pristupu pojam institucija koristi se u užem smislu riječi, odnosno značenju društvene činjenice, definirane i omeđene interesima, zahtjevima i očekivanjima društvenog kolektiviteta, koja podrazumijeva organizacijske oblike institucija (ustanove, zavode, udruženja, zaklade, odnosno različita bioetička tijela, istraživačke i obrazovne institucije, istraživačke i obrazovne programe, znanstvene i stručne skupove, dokumentacijske centre, udruge profesionalaca i građana i slično), kao i normativne oblike (uredbe, zakone, statuse, uređenja, konvencije, deklaracije, rezolucije, smjernice, pravne akte i druge srodne dokumente). Kronološki gledano, nakon uvodnog poglavlja, u poglavlju Povijesni kontekst razvoja bioetike u drugoj polovini XX. stoljeća izložen je povijesni, kulturološki i civilizacijski okvir značajnijeg razvoja bioetike u drugoj polovini prošlog stoljeća. Poseban naglasak je stavljen na prikaz procesa u kojem bioetika, posebno u SAD-u, prelazi put od društvenog pokreta do znanstvene discipline, kao i na formiranje prvi oblika bioetičkih institucija. Poglavlje Postignuća bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji obrađuje pojam i temeljno određenje Europske unije kao okvira u kojem se nastoji sagledati i problematizirati proces bioetičke institucionalizacije. U posljednjem dijelu poglavlja prikazani su rezultati istraživanje koncepta bioetičke institucionalizacije na odabranom uzorku zemalja i institucija. Poglavlje Teorijska uporišta bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji donosi najvažnije elemente teorije institucija, kao i procesa institucionalizacije. Tumačenju konceptualnih uporišta bioetike i bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji pristupilo se iz perspektiva više autora (među njima je najviše primjenjen teorijski model A. Gehlena) na temelju čijih pozicija se nastojala rekonstruirati mogućnost europeizacije bioetike. U zaključnom poglavlju, Perspektive bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji, sugerira se uzvojita shema bioetičke teorije i prakse, s integrativnom bioetikom kao središtem (osi) i prvom fazom, te institucionalizacijom kao drugom fazom. Ujedno se ukazuje na važnost rezultata ovog istraživanja u kontekstu aktualnost bioetičkog, ali i političkog trenutka u Hrvatskoj. Slijedi Popis korištene i citirane literature, Sažetak i ključne riječi / Summary and key words, Životopis, te Prilozi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija



POVEZANOST RADA


Projekti:
062-1300990-0798 - Bioetika i kultura (Gosić, Nada, MZOS ) ( POIROT)
130-1300990-1085 - Zasnivanje integrativne bioetike (Čović, Ante, MZOS ) ( POIROT)

Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka

Profili:

Avatar Url Nada Gosić (mentor)

Avatar Url Ante Čović (mentor)

Avatar Url Iva Rinčić (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Iva Rinčić
Teorijska uporišta, postignuća i perspektive bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji, 2010., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
Iva Rinčić (2010) 'Teorijska uporišta, postignuća i perspektive bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji', doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, year = {2010}, pages = {283}, keywords = {bioetika, bioeti\v{c}ke institucije, Europska unija, europeiziranje bioetike, integrativna bioetika}, title = {Teorijska upori\v{s}ta, postignu\'{c}a i perspektive bioeti\v{c}ke institucionalizacije u Europskoj uniji}, keyword = {bioetika, bioeti\v{c}ke institucije, Europska unija, europeiziranje bioetike, integrativna bioetika}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, year = {2010}, pages = {283}, keywords = {bioethics, bioethical institutions, European Union, europeization of bioethics, integrative bioethics}, title = {Theorethical strongholds, accomplishments and perspectives of bioethical institutionalisation in European union}, keyword = {bioethics, bioethical institutions, European Union, europeization of bioethics, integrative bioethics}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font