hrvatski

Prostorna raspodjela očekivanih maksimalnih brzina vjetra na složenom terenu Hrvatske kao podloga za ocjenu opterećenja vjetrom

Osnovni cilj doktorske disertacije bila je izrada prostorne raspodjele maksimalne očekivane brzine vjetra. U svrhu izrade prostorne raspodjele istražena je mogućnost i opravdanost korištenja numeričkog modela atmosfere za ograničeno područje s ciljem proračuna brzine vjetra na točkama mreže velike horizontalne razlučivosti. Pri tom je korištena metoda dinamičke prilagodbe globalnih reanaliza ERA-40 na mrežu točaka veće horizontalne razlučivosti upotrebom spektralnog, prognostičkog modela ALADIN. Usporedba očekivanih ekstremnih brzina vjetra proračunatih na temelju mjerenih podataka s onima dobivenim korištenjem modeliranih vrijednosti pokazala je da model uspješno prepoznaje situacije s olujnim vjetrom, te da sistematski podcjenjuje ekstremnu brzinu vjetra za 10% vrijednosti dobivene temeljem mjerenja. Bez obzira na brojnost uzroka koji dovode do opaženih razlika pokazalo se da je korištenje numeričkog modela atmosfere za ocjenu prostorne raspodjele očekivanih maksimalnih brzina vjetra na područja bez mjerenja opravdano, osobito na područjima kompleksnog terena gdje niti jedna statistička metoda interpolacije ne može dati realne rezultate. Osnovna značajka dobivene prostorne raspodjele osnovne brzine vjetra su znatno veće vrijednosti na području priobalja i otoka u odnosu na kontinentalni dio Hrvatske. Kopneno područje najvećih vrijednosti je primorska strana Velebita što je posljedica česte olujne bure. Na tom području se može očekivati da 10-minutna brzina vjetra na 10 m iznad tla u prosjeku jednom u 50 godina premaši vrijednost od 40 m/s. Veći dio Hrvatske, međutim, karakterizira osnovna brzina vjetra do 30 m/s. Analiza utjecaja turbulencije na opterećenje građevinskih konstrukcija olujnim vjetrom pokazala je da se pri projektiranju građevina na priobalju i otocima gdje brzina vjetra postiže ekstremne vrijednosti u situacijama s olujnom burom mora uzeti u obzir utjecaj turbulentne komponente vjetra na opterećenje građevinske konstrukcije ili tzv. dinamičko opterećenje. Primjer jedne od najjačih ikad izmjerenih bura na Jadranu pokazao je da je tlak vjetra proračunat uzimajući u obzir dinamičko opterećenje konstrukcije gotovo 4 puta veći od onog koji se dobije uzimajući u obzir samo maksimalnu očekivanu 10-minutnu brzinu vjetra, tj. samo statičko opterećenje vjetrom.

osnovna brzina vjetra; teorija ekstrema; bura; intenzitet turbulencije; opterećenje vjetrom; atmosferski model

nije evidentirano