hrvatski

Uloga pH kondenzata izdaha u procjeni učinaka profesionalne izloženosti organskoj prašini na dišni sustav

Istraživanje se sastojalo od eksperimentalnog i epidemiološkog dijela. U eksperimentalnom dijelu istraženi su akutni učinci pušenja, konzumacije standardiziranog doručka i kave na pH KI-a u 41 zdravog odraslog ispitanika. Učinak konzumacije standardiziranog doručka i kave na pH KI-a nije uočen. Vrijednosti pH KI-a izmjerene u pušača nakon cjelonoćnog sustezanja od pušenja bile su prosječno za 0, 62 logaritamske jedinice niže od vrijednosti izmjerenih u zdravih nepušača (P<0, 001). Nakon konzumacije jedne cigarete pH KI-a u pušača porastao je prosječno za 0, 50 logaritamskih jedinica (P<0, 001) i time se izjednačio s vrijednostima u nepušača. Ovaj učinak trajao je tijekom cijelog dvosatnog razdoblja praćenja. Preporučuje se stoga cjelonoćno odricanje od pušenja prije uzorkovanja KI-a za mjerenje kiselosti. U epidemiološkom dijelu u 61 radnika iz dvije pilane (P1 i P2) procijenjena je učestalost respiratornih simptoma i objektivnih pokazatelja atopije, te učinak tjedne radne izloženosti drvnoj prašini na pH KI-a, učestalost pozitivnog bronhodilatatornog testa i plućnu funkciju. Izmjerene su razine dišnih štetnosti na radnom mjestu. Kontrolnu skupinu sačinjavao je 61 odrasli ispitanik, neizložen dišnim štetnostima na radnom mjestu. U pilanama je izmjerena slična razina zaprašenosti koja nije prelazila zakonski dopuštenu razinu. Razina endotoksina bila je iznad preporučenih vrijednosti, ali slična u obje pilane. Koncentracija spora plijesni bila je 2, 5 puta veća u P1 u odnosu na P2, te je u P1 dosegla razinu koja se povezuje s nastankom upalnih promjena u dišnim putevima. U P2 obrađivane su samo tvrde vrste drva, dok su u P1 uz tvrde vrste obrađivane i meke vrste drva, za koje je pokazana veća proupalna potentnost. U odnosu na kontrolnu skupinu ispitanika, štetni učinci radne izloženosti na dišni sustav bili su prisutni samo u radnika P1. U radnika P1, u odnosu na radnike P2 i kontrolne ispitanike, uočena je veća učestalost suhog kašlja i pozitivnog bronhodilatatornog testa, te niže vrijednosti spirometrije. Povećanje kiselosti KI-a nakon tjedne radne izloženosti (za prosječno 0, 39 logaritamskih jedinica) također je zabilježeno samo u radnika u P1, a ne i u radnika u P2. Ovi rezultati mogu se povezati ne samo s izloženošću vrstama drva s većom proupalnom potentnošću i višim razinama plijesni, već i sa starijom životnom dobi, nižim stupnjem obrazovanja i većom kumulativnom dozom izloženosti duhanskom dimu u radnika P1 u odnosu na radnike P2. Pad pH KI-a nakon tjedne radne izloženosti uočen i u respiratorno zdravih radnika nepušača upućuje da bi kiselost KI-a mogla predstavljati rani, supklinički biopokazatelj učinaka izloženosti organskoj prašini na dišni sustav.

atopija; drvna prašina; plijesni; pH kondenzata izdaha; pušenje; prehrana

nije evidentirano