hrvatski

Isječci iz trogirske svakodnevica u doba klasicizma

Klasicizam u Trogiru nije ostavio onoliko vidljivih tragova kao primjerice na sjeveru Hrvatske, međutim i ono malo njegove nazočnosti svjedoči o životu grada u klasicističkom duhu. Trogir je u vrijeme pojave klasicizma u Europi osjećao još uvijek čvrstu vlast Venecije koja se do kraja 18. stoljeća sasvim izgubila te grad bilježi burne godine sloma aristokratske vlasti Venecije te dvije austrijske i francusku upravu. Sve navedene promjene osiromašile su grad te se želje njegovih građana, poglavito Garagnina za preuređenjem njihovih stambenih prostora u duhu novoga stila, nisu uspjele realizirati onako kako su bili osmislili. Ipak i u Trogiru su bili angažirani glasoviti klasicistički arhitekti Selva i Mazzoli od kojih su ostali sačuvani nerealizirani naručeni nacrti. U gradu se u svakodnevici ipak osjećao duh klasicističkog života u načinu odijevanja, slikarstvu, zabavi pa i prehrani. Uvijek su pomorskim putem dolazili novi moderni trendovi u ovaj grad koji su utjecali na privatni i društveni život. Sačuvana arhivska građa, narudžbe i računi, imovnici, popisi miraza svjedoci su rečenoj činjenici. Primjerice miraz Francesce Borelli žene Ivana Luke Garagnina, premda nije onako bogata koliko se očekivalo (obitelj je u to vrijeme bila osiromašena promjenama u društvu), ipak svjedoči o opremi ondašnje plemićke udavače. Slikarska baština također potvrđuje prisutnost klasicističkih umjetnika. Zaključno se može istaknuti kako su za klasicistička strujanja u gradu bili prilično zaslužni braća Ivan Luka i Dominik Garagnin, članovi obitelji koja je u tom vremenu bila dosta ugledna i bogata, u razdoblju kada brojne do tada bogate trogirske obitelji stagniraju, siromaše i propadaju. Oni koji su posredstvom trgovine bili u doticaju sa europskim strujanjima, svakako su mogli tome doprinijeti.

Trogir; svakodnevica; klasicizam

nije evidentirano