hrvatski

Demografija vrlo niskog fertiliteta u Hrvatskoj

Pad stope fertiliteta na vrlo nisku razinu (TFR<1, 5) u mnogim zemljama južne, srednje i istočne Europe bio je neočekivan za mnoge demografe i ostale stručnjake koji se bave ovom problematikom i dosada je više puta istaknuto da se radi o problematici s velikom razinom društvene, ekonomske i političke važnosti. Objašnjenja uzroka vrlo niskog fertiliteta zahtijevaju reevaluaciju i nadopunu mnogih dosadašnjih standardnih teorija i metoda koje se rabe pri analizi fertilitetnih trendova. Pokazalo se da je nemoguće objasniti postojeće trendove bez temeljitih empirijskih istraživanja. Utjecaj ekonomskih i kulturoloških činitelja na fertilitet u Hrvatskoj nakon 1990. ne može se sasvim pouzdano ocijeniti, ali se zasigurno može reći kako je njihov utjecaj značajan, a utjecaj pojedinog od njih pokušava se pobliže rasvijetliti ovom analizom. Autor u doktorskom radu pokušava utvrditi moguće uzroke vrlo niskog fertiliteta u Hrvatskoj. Uz demografsku i statističku analizu agregatnih podataka u radu su multinomna logistička regresija i druge statističke tehnike primijenjene na proporcionalni kvotni uzorak od 1309 zaposlenih žena od 20 do 39 godina iz anketnog istraživanja provedenog 2007. u Hrvatskoj. U ovom je radu kandidat sustavnom analizom relevantne literature iz područja istraživanja obuhvatio najvažnije teorijske doprinose uzroka vrlo niskog fertiliteta u duljem razdoblju, a naročito one razvijene u posljednjim dvama desetljećima. Budući da definitivnog odgovora na pitanje o uzrocima vrlo niskog fertiliteta u razvijenim zemljama još uvijek nema tim je više ovaj rad, na temelju empirijskog istraživanja, pridonio rasvjetljavanju uzroka vrlo niskog fertiliteta u Hrvatskoj.

vrlo niski fertilitet; Hrvatska

nije evidentirano