hrvatski

Gravitacijski utjecaj Mjeseca na biokemijske, hematološke i kliničke pokazatelje

Položaj čovjeka u svemiru oduvijek je bio vrelo inspiracija i istraživanja u znanosti i umjetnosti, a svekoliko narodno poimanje i radoznalost pak prepoznajemo kroz predrasude, astrologiju i mitove. I danas, znanstveni interes jednako je živ i usmjeren na dokazivanje i traganje za mjerljivim pokazateljima čovjekovog suživota sa svemirskim silama, poglavito s najbližim nam svemirskim tijelom – Mjesecom. U ovom smo radu odabrali izmjerene biokemijske (elektrolite, ukupne proteine, fibrinogen, volumen 24h mokraće, kreatinin, CK, troponin), hematološke (broj krvnih stanica, sedimentaciju eritrocita i hematokrit) i kliničke pokazatelje (broj hitnih pregleda, broj poroda, krvne tlakove) za sve ambulantne i ležeće bolesnike, a po čijim je vrijednostima i frekvencijama u vremenu apogeja i perigeja moguće očekivati dokaze o utjecaju mjesečeve gravitacije na homeostazu. Istraživanje je bilo retrospektivno, podaci su bili sortirani i analizirani statističkom obradom podataka te prikazani tablično i grafičkim prikazima. Rezultati statistike ukazuju da nema povezanosti između promjene jakosti gravitacije Mjeseca i navedenih pokazatelja. Povećana ili smanjena udaljenost Mjeseca od Zemlje, apogej i perigej, nisu promijenili bitno fiziološke i patofiziološke parametre u čovjekovu organizmu.

Mjesec; mjesečeva gravitacija; biološki parametri; svemirski letovi

Rad nema autore koji su suradnici na projektu MZOS. Autori su studentice IV. godine Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rad je napravljen u okviru projekta pod mentorstkim vodstvom Nade Vrkić, voditeljice projekta. Rad je u konkurenciji za Rektorovu nagradu.