hrvatski

Dvojno državljanstvo i etničke manjine u Mađarskoj i Hrvatskoj

Pitanja državljanstva u pravilu ulaze u sferu unutarnje nadležnosti država. Dok su u prošlosti države težile redukciji slučajeva višestrukog državljanstva, radne migracije neslućenih razmjera i veća pojavnost miješanih brakova, kao i nastojanja nekoliko država Srednje i Jugoistočne Europe da ojačaju integraciju matičnih država i njihovih eksternih manjina, doveli su do preispitivanja politike višestrukog državljanstva. Uz to, države Zapadne Europe pokazuju sve više sklonosti prema višestrukom državljanstvu. Prvi dio rada istražuje određene aspekte potonjeg problema, s naglaskom na najnovije izmjene i dopune Zakona o mađarskom državljanstvu koje omogućavaju stjecanje mađarskog državljanstva pripadnicima mađarskog naroda s prebivalištem izvan matične države, bez zahtjeva za stjecanjem mađarskog prebivališta, te na slovačke protumjere na navedeni mađarski zakon. Rad također analizira pitanje postoje li u međunarodnom pravu pravna pravila kojima se zabranjuje višestruko državljanstvo ili gubitak državljanstva kao rezultat stjecanja državljanstva druge države. Izgledno je da niti jedan od predmetnih pravnih akata ne promovira niti manjinska pitanja niti prijateljske odnose između Mađarske i Slovačke. Drugi dio rada usmjeren je na osobitosti poimanja višestrukog državljanstva u Republici Hrvatskoj. Na primjeru Republike Hrvatske prikazane su specifičnosti pravnog pristupa dvojnom državljanstvu u okolnostima raspada multietničke federacije i nastanka novih država. Analizirane su dosadašnje kodifikacije na bilateralnoj razini i izazovi s kojima se susreće Republika Hrvatska u nastojanju da postigne ravnotežu između prava na dvojno državljanstvo i efektivne zaštite etničkih manjina.

višestruko državljanstvo, gubitak državljanstva, sukcesija država, isključivost državljanstva, etničke manjine

nije evidentirano