Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 515036

Pretkantovsko i Kantovo poimanje apriorne spoznaje


Eterović, Igor
Pretkantovsko i Kantovo poimanje apriorne spoznaje 2008., diplomski rad, Filozofski fakultet, Rijeka


Naslov
Pretkantovsko i Kantovo poimanje apriorne spoznaje
(Prekantian and Kant's Concept of A priori Cognition)

Autori
Eterović, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
17. 12

Godina
2008

Stranica
100

Mentor
Prijić - Samaržija, Snježana

Ključne riječi
Apriorna spoznaja; Platon; Aristotel; Rene Descartes; John Locke; Gottfried Wilhelm Leibniz; David Hume; Immanuel Kant; čisti zorovi; kategorije razuma; ideje uma
(A priori cognition; Plato; Aristotle; Rene Descartes; John Locke; Gottfried Wilhelm Leibniz; David Hume; Immanuel Kant; pure intuitions; categories of understanding; ideas of reason)

Sažetak
Jedna je od najintenzivnijih te najživljih rasprava kroz povijest filozofije ona o ulozi razuma u spoznaji, odnosno o odnosu razuma kao izvora spoznaje te ujedno opravdanja te iste spoznaje spram osjetila. Je li nas razum sposoban opskrbljivati spoznajama koje su o osjetilnom iskustvu neovisne? Ako da, u kojoj je to mjeri? Ova si pitanja postavljaju filozofi od vremena Platona, a još ni danas ta rasprava ne zamire te se čini da je postala još i intenzivnija. Središnje mjesto u toj diskusiji zasigurno zauzima Immanuel Kant. U uvodnom dijelu rada raspravljam o nekoliko distinkcija koje su važne za razumijevanje spomenute rasprave, a svoje su prvo jasno oblikovanje dobile upravo iz Kantova pera. Riječ je o distinkcijama na aposteriorno i apriorno, nužno i kontingentno te analitično i sintetično. U prvom dijelu koncentriram se na raspravu koja se odvijala prije Kanta, pokušavajući izdvajanjem šest paradigmatskih mislilaca – Platon, Aristotel, R. Descartes, J. Locke, G. W. Leibniz i D. Hume – i prikazom njihovih stajališta iskazati u kakvu se obliku ta rasprava dotad razvijala. Glavno je obilježje rasprave izražena razlika između "racionalista" i "empirista", pri čemu je naglašeno poistovjećivanje izvora spoznaje i njena opravdanja (uz Aristotela kao jedinu moguću značajniju iznimku). Drugi je dio rada posvećen obuhvatnijem pregledu stajališta I. Kanta, pri čemu razlikujem tri razine govora o apriornoj spoznaji. Prva se tiče čistih zorova (vrijeme i prostor) kao formi ljudske osjetilnosti, druga se odnosi na čiste razumske pojmove (kategorije), a treća na regulativnu upotrebu transcendentalnih ideja (Bog, duša i svijet). Pritom nastojim istaknuti, gdje je to moguće, glavne točke revolucionarnosti koju predstavlja njegov epistemološki projekt (transcendentalni program). Zaključni dio rada podijelio sam u dva odjeljka. Najprije postavljam u odnos Kanta sa spomenutim prethodnicima, nastojeći pritom ukazati na inovativnost njegova stajališta, kojim je ne samo ponudio ingeniozno rješenje za probleme koji su mučili njegove prethodnike već je ujedno ponudio i okvire cjelokupnoj raspravi nakon njega, koju potom ukratko ocrtavam u završnom odjeljku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Igor Eterović, (320323)