hrvatski

Primjena naprednih oksidacijskih procesa za obradu otpadnih voda

Napredni oksidacijski procesi (Advanced Oxidation Processes, AOPs) kojima se uspješno mogu razgraditi različita organska onečišćivala u vodenom mediju, predstavljaju alternativu tradicionalnim biološkim, fizikalnim i kemijskim metodama obrade otpadnih voda. Napredni oksidacijski procesi definiraju se kao procesi u kojima pod utjecajem energije, bilo kemijske, električne ili energije zračenja, dolazi do stvaranja vrlo reaktivnih hidroksilnih radikala i to u količini dovoljnoj da razgrade većinu organskih spojeva prisutnih u otpadnoj vodi u uvjetima atmosferskog tlaka i temperature. Industrijske otpadne vode su najčešće opterećene organskim spojevima kao što su razni aromatski i alifatski ugljikovodici, intermedijeri za različite industrijske procese, klorirani ugljikovodici, bojila itd. Napredni oksidacijski procesi su taki procesi koji ne proizvode sekundarni otpad što je i njihova velika prednost pred klasičnim postupcima obrade. Za obradu visoko opterećenih industrijskih otpadnih voda gdje su koncentracije ukupne organske tvari veće od 1000mg/L, AOPs nisu prikladni. Posljednjih godina intenzivno se istražuju različiti napredni oksidacijski procesi a neki od najčešće korištenih su Fenton i Fentonu slični procesi, ozonacija i perokson proces, UV fotoliza čija se djelotvornost može unaprijediti dodatkom vodikovog peroksida i/ili ozona, UV fotokataliza, najčešće uz TiO2, visokonaponsko električni izboj, te mokra oksidacija, ultrazvuk i radioliza vode. Današnja istraživanja su također usmjerena na dizajn reaktora, pronalaženje optimalne izvedbe sonoreaktora kao i povećanje učinkovitosti fotokatalitičkih procesa s potencijalnom primjenom u solarnim reaktorima. Dio rezultata dobivenih u najnovijim istraživanjima bit će posebno istaknut.

otpadne vode; oksidacija

nije evidentirano