Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 514772

Južna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju (od konca 4. do konca 11. stoljeća)


Gračanin, Hrvoje
Južna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju (od konca 4. do konca 11. stoljeća), Zagreb: Plejada, 2011 (monografija)


Naslov
Južna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju (od konca 4. do konca 11. stoljeća)
(Southern Pannonia in Late Antiquity and the Early Middle Ages (from the late 4th to the late 11th centuries))

Autori
Gračanin, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Plejada

Grad
Zagreb

Godina
2011

Stranica
456

ISBN
978-953-7782-02-3

Ključne riječi
južna Panonija; kasna antika; rani srednji vijek; vojnopolitička povijest; kretanja naroda; etnogenetički procesi; naselja; Crkva i kršćanstvo; kontinuitet i diskontinuitet
(southern Pannonia; late antiquity; early Middle Ages; political and military history; movement of peoples; ethnic identity development processes; settlements; church and Christianity; continuity and discontinuity)

Sažetak
Predmet studije je povijest savsko-dravsko-dunavskog međurječja u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku, to jest prvenstveno dvaju rimskih pokrajina, Panonije Savije ili Savske Panonije i Druge ili Sirmijske Panonije, uz proširenje na južni i jugozapadni dio Prve Panonije, odnosno najvećim dijelom prostor za koji se u ranome srednjemu vijeku koristio naziv Donja Panonija, a koji je u kasnijim srednjovjekovnim razdobljima postao uglavnom poznat kao Slavonija (glavnina današnje Slavonije i cijeli Srijem nisu u upravnopolitičkom smislu bili dijelom ugarske Kraljevine Slavonije). U suvremenom geografsko-političkom smislu istraživanjem su obuhvaćeni i hrvatsko Međimurje (Prva Panonija), dijelovi današnjeg slovenskog ozemlja odnosno krajnji istočni rub Dolenjske s gorjem Gorjanci, to jest slovenskim dijelom Žumberačkoga gorja (Panonija Savija), potom južna Posavina (Panonija Savija) koja pripada Bosni i Hercegovini i, naposljetku, središnji i istočni Srijem (Druga Panonija), danas u sastavu Srbije. Kronološki je pak okvirno obuhvaćeno vrijeme od uvriježena početka velike seobe naroda (375. godine) do dolaska Arpadovića na vlast u Hrvatskom Kraljevstvu (1102. godine). Istraživanje je provedeno na četiri osnovne razine pa se prikazuju političko-upravne promjene od rasapa kasnoantičkog, rimskog sustava do nastanka ranosrednjovjekovnih oblika vlasti, zatim premještanja raznih naroda i etničke promjene od hunskog i germanskog do avarskog i slavenskog razdoblja, kao i sudbina domicilnog, romaniziranog stanovništva (koje se pod utjecajem općih prilika u kasnoj rimskoj državi barbariziralo) i ranosrednjovjekovni etnogenetički procesi, potom odumiranje, odnosno preobrazba starih i nastanak novih naselja s osobitim obzirom na postojanost i pomake u naseljavanju pojedinih područja, te temeljne značajke kasnoantičkog kršćanstva i crkvenog ustroja u južnoj Panoniji i rekristijanizacije u ranosrednjovjekovlju. U vezi sa svime navedenim posebna pozornost bila je posvećena pitanju kontinuiteta i diskontinuiteta iz kasne antike u rani srednji vijek. Savsko-dravsko-dunavsko međurječje je između kasne antike i ranog srednjeg vijeka prošlo dug razvojni put koji zbog manjka izvornoga, literarnog i arheološkog gradiva nije moguće sagledati u pojedinostima. Opći je zaključak da je južnopanonski prostor doživio preobrazbu koja ga u suštini nije ni po čemu izdvajala od promjena što su se u dijakroniji zbivale u susjednim oblastima. Nepovratno rastakanje kasnoantičkih struktura u južnopanonskom međurječju započelo je dolaskom Alatejeve i Safraksove tronarodne skupine potkraj 70-ih godina 4. stoljeća. Pustošenja Ostrogota, Alana i Huna ozbiljno su poremetila dotadašnje prilike u panonskim pokrajinama, dokrajčivši povoljne gospodarske tijekove iz prethodnog doba i uništivši sigurnost gradskih i seoskih zajednica. Iako je južnopanonski prostor bio manje pogođen kretanjima naroda u prvoj polovini 5. stoljeća i hunskim osvajanjima, hunsko je gospodstvo zadalo konačan udarac oslabljenim rimskim upravnim strukturama i usto otvorilo germanskim narodima put do vladavine nad Panonijom (Ostrogotima, Gepidima, Langobardima, Svevima), što je postalo zorno nakon sloma hunske veledržave. Dok je ostrogotska vlast u drugom razdoblju ostrogotske nazočnosti u južnoj Panoniji stajala u znaku nastojanja da se pokrajine u Međurječju privedu uređenom stanju odnosno da se obnovi pokrajinska uprava koja nije djelovala od hunskog vremena, učinak gepidske i langobardske vlasti ogledao se u završnom rastvaranju pokrajinskog ustroja. Padom Sirmija pod avarsko gospodstvo 582. godine efektivno su dokrajčene zadnje naznake rimskog utjecaja u Međurječju, a njime su se razlili Slaveni doprijevši do početka 7. stoljeća sve do granice Italije i istočne jadranske obale, započinjući polako s trajnim zaposjedanjem cijeloga ovog prostora. Avarsko gospodstvo u Panonskoj nizini srušilo se u srazu s Francima koji su na razvalinama avarske države u južnoj Panoniji po svoj prilici početkom 9. stoljeća stvorili Donjopanonsku kneževinu. Donjopanonska je kneževina kao franačka politička tvorba zadržala prostornu cjelovitost tijekom čitavog 9. stoljeća, a propala je u navalama Mađara potkraj 9. i početkom 10. stoljeća. Mađari su svoj neposredan utjecaj do sredine 10. stoljeća uspostavili u istočnom dijelu Međurječja, dok je nastalu prazninu u zapadnom dijelu, kako se čini, iskoristila hrvatska Dalmatinska kneževina odnosno Hrvatsko Kraljevstvo, čiji bi vladari postupno ovladali prostorom sve do Drave. Završetak ovog razdoblja obilježilo je širenje mađarske vlasti i u zapadnom dijelu Međurječja 1091. godine, čime je započela povijest srednjovjekovne Slavonije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1300620-0641 - MONUMENTA MEDIAEVALIA VARIA (SREDNJOVJEKOVNI POVIJESNI SPOMENICI) (Neven Budak, )
252-2522632-2631 - Slavonija, Srijem i Baranja od kasne antike do osmanskog doba (Stanko Andrić, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb,
Hrvatski institut za povijest, podružnica Slavonski Brod

Profili:

Avatar Url Hrvoje Gračanin (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Gračanin, Hrvoje
Južna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju (od konca 4. do konca 11. stoljeća), Zagreb: Plejada, 2011 (monografija)
Gračanin, H. (2011) Južna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju (od konca 4. do konca 11. stoljeća). Zagreb, Plejada.
@book{book, author = {Gra\v{c}anin, H.}, collectioneditor = {Rani\'{c}, Ilija}, year = {2011}, pages = {456}, keywords = {southern Pannonia, late antiquity, early Middle Ages, political and military history, movement of peoples, ethnic identity development processes, settlements, church and Christianity, continuity and discontinuity}, isbn = {978-953-7782-02-3}, title = {Southern Pannonia in Late Antiquity and the Early Middle Ages (from the late 4th to the late 11th centuries)}, keyword = {southern Pannonia, late antiquity, early Middle Ages, political and military history, movement of peoples, ethnic identity development processes, settlements, church and Christianity, continuity and discontinuity}, publisher = {Plejada}, publisherplace = {Zagreb} }