Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 514697

Duljine obalnih crta i površine većih hrvatskih otoka


Triplat Horvat, Martina; Tutić, Dražen; Vučetić, Nada
Duljine obalnih crta i površine većih hrvatskih otoka // Program i sažetci - 2. hrvatski NIPP i INSPIRE dan i savjetovanje Kartografija i geoinformacije / Lapaine, Miljenko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko kartografsko društvo, 2010. str. 70-71 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)


Naslov
Duljine obalnih crta i površine većih hrvatskih otoka
(Coast Lengths and Areas of Larger Croatian Islands)

Autori
Triplat Horvat, Martina ; Tutić, Dražen ; Vučetić, Nada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Program i sažetci - 2. hrvatski NIPP i INSPIRE dan i savjetovanje Kartografija i geoinformacije / Lapaine, Miljenko - Zagreb : Hrvatsko kartografsko društvo, 2010, 70-71

Skup
2. hrvatski NIPP i INSPIRE dan i savjetovanje Kartografija i geoinformacije

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 25-27.11.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Jadranski otoci; duljina obalne crte; površina otoka; mjerilo karte; kartografska generalizacija
(Adriatic islands; coastline length; area of the island; map scale; cartographic generalization)

Sažetak
Duljine obalnih crta i površine 46 većih hrvatskih otoka određene su s topografskih karata mjerila 1:25 000, 1:100 000, 1:200 000, 1:300 000, 1:500 000 i 1:1 000 000 u izdanju Vojnogeografskog instituta u Beogradu u drugoj polovici 20. stoljeća. Listovi karata skenirani su i georeferencirani. Obalne crte vektorizirane su kombinacijom automatske i ručne metode. Površine otoka izračunane su u ekvivalentnoj kartografskoj projekciji s pomoću Autodesk Mapa i za kontrolu s pomoću GIS-a GRASS. Duljine su određene na elipsoidu s pomoću ugrađenih funkcija u PostGIS-u, a za kontrolu s pomoću vlastitog programa. Analizom dobivenih podataka može se zaključiti da se duljine obalnih crta značajno smanjuju smanjenjem mjerila, dok su površine relativno očuvane kroz sva mjerila. Iznimku jedino čine podaci u mjerilu 1:1 000 000. Razlog tomu vjerojatno leži u činjenici da je ta karta izrađena na temelju sadržaja karata izrađenih prije nego li je provedena sustavna topografska izmjera bivše Jugoslavije. Površina otoka se kroz sva mjerila, osim 1:1 000 000, mijenja za manje od 1%. Maksimalna razlika površina među tim mjerilima iznosi 10%, a veće se promjene uočavaju kod otoka s manjom površinom. Površine u mjerilu 1:1 000 000 prosječno su veće za 17% u odnosu na sve ostale s maksimalnim povećanjem od 50%. Obalne crte otoka su u mjerilu 1:100 000 za 5% kraće od crta u mjerilu 1:25 000, u 1:200 000 za 10%, u 1:300 000 za 14%, u 1:500 000 za 19% i u 1:1 000 000 za 24%. Postoje i izuzeci kod kojih je duljina u sitnijem mjerilu nešto veća od duljine u krupnijem mjerilu. Dobivene vrijednosti duljina obalnih crta i površina otoka uspoređene su s drugim objavljenim podacima, i to podacima u Statističkom ljetopisu iz 2009 Državnog zavoda za statistiku (podaci određeni iz karata mjerila 1:100 000), podacima na wikipediji i podacima u radu Duplančić Leder i dr. (2004) (podaci određeni iz karata mjerila 1:25 000). Podaci na wikipediji preuzeti su iz članka Duplančić Leder i dr. (2004). Usporedba vrijednosti površina dobivenih u ovom radu i površina iz Duplančić Leder i dr. (2004) za isto mjerilo karte pokazuje male razlike, u prosjeku one iznose 0, 04%, a vrijednosti površina su najčešće jednake do na desetinku km2. Maksimalna razlika između tih podataka je 1, 7% za otok Ravu. Usporedba duljine obalne crte ponovo pokazuje relativno dobru usklađenost između naših mjerenja i onih u Duplančić Leder i dr. (2004), u prosjeku su duljine iz naših mjerenja veće za 1, 4% s najvećom razlikom od 8, 1% za otok Sušac. Usporedba naših podataka iz mjerila 1:100 000 i podataka u Statističkom ljetopisu iz 2009. pokazuje da su naši podaci za površinu u prosjeku manji za 1, 4%, a maksimalna razlika iznosi 12, 7% za otok Lastovo. Podaci o duljinama obalnih crta u Statističkom ljetopisu iz 2009. su u prosjeku manji za 3, 8%, s najvećom razlikom od 12% za otok Ugljan. Otok Krk uobičajeno se smatrao najvećim otokom u Jadranskom moru. Novija mjerenja na prvo mjesto stavljaju otok Cres, a isto su potvrdila i naša mjerenja. U Statističkom ljetopisu objavljene su vrijednosti novijih mjerenja površine otoka Cresa i Krka koja izjednačuju njihove površine na 405, 78 km2. Mišljenja smo da izjednačavanje površina Cresa i Krka na stotinku km2 za sada nema potvrdu u kartometrijskim radovima. Preporučujemo da se površine naših otoka određene s karata izražavaju na desetinku km2, a duljine na km, uz obavezno navođenje mjerila, kao i svih ostalih metapodataka o karti s koje je duljina određena. Poželjno je posebno naglasiti da je duljina obalnih crta ovisna prvenstveno o mjerilu, ali i o drugim svojstvima karte s kojih se ona mjeri. Podaci o duljinama obalnih crta mogu se upotrijebiti za relativne usporedbe u jednom mjerilu, u apsolutnom smislu one su nesiguran podatak. Literatura: Duplančić Leder, T., Ujević, T., Čala, M. (2004): Coastline Lengths and Areas of Islands in the Croatian Part of the Adriatic Sea Determined from the Topographic Maps at the Scale of 1 : 25 000. Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Geodetski fakultet, Zagreb