hrvatski

Slobodni programi za GIS i prostorne podatke

Znanost i tehnologije GIS-a danas su na stupnju razvoja kada je većina temeljnih koncepata poznata i utvrđena. Takav stupanj razvoja omogućuje efikasnu primjenu za većinu stvarnih projekata. Komercijalne tehnologije za GIS spadaju u rang skupljih tehnologija. To ne bi trebao biti problem za veće GIS-projekte koji imaju svoju ekonomsku opravdanost, međutim, manji projekti ili oni kojima je svrha testiranje ili edukacija, ne mogu uvijek opravdati visoke početne uloge u takvu tehnologiju. U tom slučaju, kao mogućnost nameću se slobodne tehnologije odnosno programi za GIS i prostorne podatke. Prednost slobodnih programa je što uvidom u izvorni kôd, korisnici imaju priliku ispraviti eventualne pogreške autora, prilagoditi program svojim potrebama ili naučiti nešto novo. U ovome radu u prvom dijelu daje se kratki pregled razvoja, mogućnosti i upotrebljivosti slobodnih rješenja za GIS, baze prostornih podataka te vizualizaciju i distribuciju prostornih podataka na internetu (web-GIS). Poseban osvrt dan je na norme i standarde koje takve tehnologije podržavaju, što je po mišljenju autora i jedno od ključnih svojstava za uspješnu i svrhovitu primjenu takvih tehnologija. To se prvenstveno odnosi na norme i standarde koje propisuje Open GIS Consortium (OGC) i ISO, ne zanemarujući pri tome niti podršku industrijskih standarada. Slobodne tehnologije za GIS i prostorne podatke imaju svoje prednosti i nedostatke. U prednosti svakako spada otvorenost programskog kôda, a u nedostatke potreba za temeljitijim poznavanjem računalne i informatičke tehnologije. U drugom dijelu rada dani su primjeri upotrebe takvih programa od strane autora za potrebe istraživačkih zadataka i nastave na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dan je primjer nadogradnje paketa za kartografske projekcije PROJ4 inverznim formulama za Winkelovu trostruku projekciju te upotrebe alternativnih formula za poprečnu Mercatorovu projekciju. Istražene su mogućnosti upotrebe paketa PROJ4 za tzv. grid-transformaciju između geodetskih datuma. Sljedeći primjeri odnose se na korisničku nadogradnju GIS-a GRASS u kojemu su implementirana vlastita istraživanja o sjenčenju reljefa i generalizaciji linijskih elemenata. Kao posljednji primjer dano je korisničko proširenje PostGIS-a vlastitim algoritmima za generalizaciju linija. S obzirom na to da navedeni programi predstavljaju vrlo dobra rješenja za pojedine zadatke vezane uz prostorne podatke, autori kroz navedene primjere nastoje skrenuti pozornost na mogućnosti prilagodbe takvih programskih rješenja i potaknuti njihovu širu upotrebu u zajednici stručnjaka za GIS i prostorne podatke u Hrvatskoj.

slobodni programi; geoinformacijski sustav; prostorni podaci; norme; Open GIS Consortium (OGC); International Organization for Standardization (ISO)

nije evidentirano