hrvatski

Stanje i perspektive ljudskoga kapitala u Hrvatskoj

Promjene u ekonomskim i društvenim uvjetima osigurale su znanju i vještinama, tj. ljudskom kapitalu glavnu i rastuću ulogu u ekonomskom napretku. Autorice su realizirale empirijsko sociološko istraživanje ljudskog kapitala u Hrvatskoj. Svi ispitanici (2916 građana) bili su visokoobrazovani, stariji od 30 godina i zaposleni. Riječ je, dakle, o svojevrsnom intelektualnom kapitalu, koji se stvara, rasprostire, razvija i usavršava unutar određene (društvene) grupe pojedinaca u hrvatskom društvu profililirane kao nadprosječne i posebno kvalitetne. Cilj nije bio egzaktno mjerenje ljudskoga kapitala, već saznavanja mišljenja i procjena ispitanika o komponentama vlastitoga kapitala (formalnom obrazovanju, neformalnom učenju u svakodnevnim aktivnostima, komunikacijskim vještinama, korištenju informacija i primjeni komunikacijskih tehnologija). Oslanjajući se na istraživačke rezultate, autorice konstatiraju da se nedovoljno koriste intelektualni potencijali građana. Njihovo stečeno znanje ne uspijeva se kapitalizirati ili primijeniti. Prema mišljenjima ispitanika tretiranih u ovom projektu kao ljudski kapital, image njihovoga vlastitoga ljudskoga kapitala mnogo je povoljniji negoli image ljudskoga kapitala općenito u društvu. Autorice zaključuju kako je na svim društvenim nivoima u Hrvatskoj nužno ubrzanije i svrsishodnije razvijati društve¬ne uvjete koji će efikasnije uvoditi inovacije na svim razinama, te je neophodno organizirano stvarati opću društvenu klimu u kojoj bi se razvijala kultura ponašanja i afirmirale pretpostavke komercijalizacije znanja.

ljudski kapital; socio-empirijsko istraživanje u Hrvatskoj; inovacije; komercijalizacija znanja.

nije evidentirano