Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 514431

Pragmatičko slaganje anafore i antecedensa


Gnjatović, Tena; Willer-Gold, Jana
Pragmatičko slaganje anafore i antecedensa // Diskurs i dijalog: Teorije, metode i primjene / Karabalić, Vladimir ; Aleksa Varga, Melita ; Pon, Leonard (ur.).
Osijek: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku / Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, 2011. str. 239-253 (poster, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Pragmatičko slaganje anafore i antecedensa
(Pragmatic agreement between the anaphor and the antecedent)

Autori
Gnjatović, Tena ; Willer-Gold, Jana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Diskurs i dijalog: Teorije, metode i primjene / Karabalić, Vladimir ; Aleksa Varga, Melita ; Pon, Leonard - Osijek : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku / Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, 2011, 239-253

ISBN
978-953-314-038-4

Skup
Diskurs i dijalog: Teorije, metode i primjene

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 20-22.05.2010.

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Anafora; slaganje; lična zamjenica; pokazna zamjenica; pragmatičko slaganje; rod
(Anaphor; agreement; personal pronoun; demonstrative pronoun; pragmatic agreement; gender)

Sažetak
Imenički oblik pokazne zamjenice to često se koristi kao anafora za propozicijski ili nominalni antecedens. U ovom se radu usredotočujemo na upotrebu anafore to uz nominalne antecedense muškog ili ženskog roda, dakle na primjere u kojima se rod anafore ne podudara s rodom njezina antecedensa. Za razliku od gramatičkog/strukturnog slaganja pri kojemu se obilježja elementa koji upravlja slaganjem podudaraju s obilježjima mete u domeni surečenice, ovdje se radi o pragmatičkom slaganju izvan domene surečenice kod kojega je upotreba srednjeg roda zamjenice potaknuta nepostojanjem spola referenta antecedensa. Smatramo da je pronominalizacija imenica muškog ili ženskog roda oblikom srednjeg roda to omogućena izrazito deiktičkom prirodom pokazne zamjenice koja se stoga upotrebljava samo u slučajevima koreferencije, a ne i kao sredstvo prizivanja koncepta antecedensa, što je ponekad uloga anaforičkih ličnih zamjenica. Zaključujemo da je pokazna zamjenica u svom imeničkom obliku kao vrsta mete slaganja najpodložnija nepodudaranju u rodu i/ili broju s elementom koji upravlja slaganjem. Slaganje antecedensa i anafore (lične ili pokazne zamjenice) smatramo pragmatičkim neovisno o (ne)podudaranju obilježja slaganja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb