hrvatski

Mogući pristup reformi poreznog sustava Republike Hrvatske

Fiksiranje tečaja kune odredilo je središnje mjesto poreznom sustavu i poreznoj politici u ostvarivanju stabilizacijskih, razvojnih i redistributivnih ciljeva. Stoje neka zemlja nerazvijeni/a, to se mora u većoj mjeri oslanjati na tzv. neizravne potrošne poreze. U maloj, nerazvijenoj i otvorenoj zemlji, kao stoje Hrvatska, porezni sustav valja konstruirati tako da omogući dinamiziranje razvoja, u prvom redu, dok su fiskalni i socijalni zahtjevi u drugom planu. Kretanje dvostrukih deficita, tekućeg računa i proračunskog, određeno je razinom „potrošnosti" poreznog sustava promatrane zemlje. Upotreba standardne podjele poreza i podjele poreza prema kriteriju vremena daju različite rezultate. Standardna podjela poreza ne daje primjerenu dijagnozu stanja gospodarstva odnosne zemlje. Stvarno slanje može biti lošije/bolje od slanja koje pokazuje veličina uhranih poreznih prihoda putem standardne podjele poreza. Samo ispravna dijagnoza stanja omogućava nosiocima ekonomske politike primjerenu terapiju određenog gospodarstva. Gospodarska kriza u nekim zemljama eurozone, tranzicijskim zemljama pokazuju da je stanje u tim i takvim zemljama puno složenije i time neizvjesnije nego što to pokazuje uobičajeno uspoređivanje dvaju deficita.

standardna podjela poreza; podjela poreza prema kriteriju vremena; saldo tekućeg računa platne bilance; proračunski deficit; vrijeme; izravni i neizravni porezi; štednja i kredit; javni i inozemni dug

nije evidentirano