Giovanni Boccaccio na razmeđu suprotstavljenih svjetonazora i književnih razdoblja (CROSBI ID 43395)
Prilog u knjizi | stručni rad
Podaci o odgovornosti
Blažević, Vera
hrvatski
Giovanni Boccaccio na razmeđu suprotstavljenih svjetonazora i književnih razdoblja
Tema rada jest uglavljenost Dekamerona, ključnoga književnog ostvaraja Giovannija Boccaccia iz 1353. godine, između naizgled suprotstavljenih svjetonazora i književnih razdoblja, srednjovjekovne i humanističko-renesansne ili novovjekovne književnosti. Kako bi se stekao uvid u spomenutu tezu, bila je potrebna prethodna analiza novele kao književne vrste i povijesni pregled njezina razvoja, budući da je s Boccacciovim Dekameronom doživjela afirmaciju. Promijenjeno se povijesno iskustvo, kojemu u prilog govori i osobni život autora, u književnosti očitovalo potrebom za ustoličenjem nove književne vrste – novele. Samim time Dekameron se izdiže iz ujednačenoga tradicijskog obrasca. Još kada se navedenom dodaju osobine novoga na razini teme (svakodnevica, pojedinačne ljudske sudbine), likova (psihološki kompleksni i uvjerljivi likovi), svrhe (zabava i razonoda) i recipijenta (ženska populacija), potvrđuje se revolucionarnost ovoga djela. S druge strane, nužno je istaknuti složenost i dugotrajnost procesa promjene koja se ovdje očituje još uvijek velikom angažiranošću medijevalne motivike i simbolike. Prigodni tekstualni primjeri i citati doneseni u radu govore u prilog simbiotskom odnosu naizgled suprotstavljenih srednjovjekovnih i novovjekovnih književnih obilježja.
Giovanni Boccaccio, Dekameron, povijest i teorija novele, srednji vijek, humanizam – novi vijek
nije evidentirano
engleski
Giovanni Boccaccio at the crossroads of conflicting worldviews and literary periods
nije evidentirano
Giovanni Boccaccio, Decameron, history and theory of novella, Middle ages, humanism – Modern age
nije evidentirano
Podaci o prilogu
57-72.
objavljeno
Podaci o knjizi
Priča, pripovijedanje, interpretacija. Zbornik studentskih radova
Damjanović, Tamara, Ek, Marko, Varga Oswald, Tina
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
2010.
978-953-244-071-3