hrvatski

O determinologizaciji u hrvatskom i talijanskom pravnom nazivlju

Povezanost općeg jezika i jezika struke karakteriziraju procesi terminologizacije i determinologizacije. Riječ općeg jezika terminologizira se, a naziv prolazi proces determinologizacije te postaje dijelom općeg jezika. Sve veći prodor elemenata jezika struke u svakodnevni, opći jezik uvjetovan je procesom determinologizacije. Slijedeći Meyer i Mackintosh (2000), determinologizirani jezični elementi prolaze dvije vrste semantičkih promjena: u procesu 'migracije' iz domene strukovnog jezika na uporabu u općem jeziku, determinologizirani nazivi zadržavaju nepromijenjeno značenje (uz neke manje izmjene) ili se značenje izvornog naziva znatno mijenja. Potonja je kategorija posebno značajna jer obuhvaća širok raspon jezičnih elemenata koji su uz terminološko, u općem jeziku dobili novo neterminološko značenje. Cilj je ovoga rada prikazati neke značajke determinologizacije u hrvatskom i talijanskom jeziku. U radu se analiziraju primjeri determinologizacije iz područja pravnog nazivlja u hrvatskom i talijanskom jeziku. Korpus odabranih primjera čine pravni nazivi ekscerpirani iz specijaliziranih rječnika, općih rječnika te drugih autentičnih izvora (novine, članci i sl.). Iako pravni jezik i pravno nazivlje u velikoj mjeri odražavaju specifičnosti pojedinačnih pravnih sustava, te razlike nisu bile predmetom našeg proučavanja. Na temelju provedene analize istaknuti su pojedini aspekti procesa determinologizacije u promatranim jezicima koji potvrđuju univerzalnost procesa.

determinologizacija, internacionalizmi, hrvatski jezik, talijanski jezik, pravno nazivlje

nije evidentirano