hrvatski

THE IMPACT OF LAND USE CHANGES AND TORRENTIAL STREAMS FLOOD CONTROL ON THE LIBURNIAN AND CRES ISLAND BEACHES

U ovom radu analiziran je utjecaj promjene vodnog režima bujičnih vodotoka i promjena korištenja zemljišta na morfološke promjene tijela minijaturnih šljunkovito-pjeskoviti žala, koji tvore mali dio ukupne duljine obale u području Kvarnera (kanalski dio sjevernog Jadrana). Većina njih nastala je erozijskim radom bujičnih vodotoka ili uzajamnim djelovanjem tih vodotoka i erozijskog djelovanja mora. Uspoređene su morfodinamičke značajke žala kod naselja Mošćenička Draga i Medveja na istočnoj, Liburnijskoj obali Riječkog zaljeva gdje su bujični vodotoci pod velikim antropogenim utjecajem sa žalima na sjeveroistočnom dijelu otoka Cresa, na kojima je taj utjecaj zanemariv. Zbog djelovanja valova i morskih struja gubici sedimenata u tijelima žala su permanentna pojava. Intenzitet gubitaka sedimenta ovisi o morfološkim karakteristikama žala i hidrodinamičkim uvjetima na žalu. Donos sedimenata neophodan je za njihovo prihranjivanje i održanje ravnoteže žala. Produkcija nanosa, a posljedično i njihov pronos općenito su smanjeni u slivovima bujičnih vodotoka u području Kvarnera zbog vidljivog trenda povećanja gustoće vegetacije, što je posljedica smanjenja korištenja zemljišta u poljoprivredne svrhe. Zbog nepažljivo izvršene regulacije vodotoka značajno je smanjeno prirodno prihranjivanje na žalima u području Mošćeničke Drage, pa se mora permanentno donositi šljunak s drugih lokacija. Nasuprot tomu, u Medveji je bujični vodotok pravilno reguliran pa nije zaustavljena prirodna prihrana žala. Budući da se očekuje ubrzani rast razine Mediterana, praćeno češćim pojavama ekstremno visokih razina mora, takovi događaji mogu znatno ubrzati morfodinamičke procese na obalama, a posebice na žalima.

obala ; žal ; morska razina ; bujica ; Jadransko more

nije evidentirano