hrvatski

Izvanepistemološki utjecaj Kuhnove "Strukture znanstvenih revolucija"

Tekst počinje ocjenom Richarda Rortya da je Kuhnova Struktura znanstvenih revolucija uz Rawlsovu Teoriju pravednosti najvažnija filozofska knjiga napisana na engleskom jeziku u XX. stoljeću. Autor smatra da je takva ocjena primjerena, jer je nemoguće sjetiti se djela iz filozofije ili povijesti znanosti koje je dramatičnije uzburkalo i nadahnulo javnost kojoj i nije bilo izvorno namijenjeno. Premda je u svojem djelu Kuhn imao na umu filozofe i znanstvenike koji se bave prirodnim znanostima, to je djelo bilo izvorište velikih i plodnih rasprava u kojima su sudjelovali, ili koje nisu mogli previdjeti, antropolozi, sociolozi, kulturolozi, politolozi, filozofi morala, lingvisti, pravnici i mnogi drugi. Autor prikazuje neke od Kuhnovih epistemoloških ideja koje su neepistemolozi kreativno razradili, preradili i rekontekstualizirali. Tekst ima dva dijela. U prvome autor ukratko prikazuje ključne Kuhnove pojmove izložene u Strukturi znanstvenih revolucija (paradigma, normalna znanost, revolucija). U drugom dijelu prikazuje interpretaciju Kuhnove epistemologije Richarda Bernsteina. Autor se za to tumačenje odlučio zato je što je, po njegovu sudu, Bernstein, bolje nego ijedan drugi filozof, pokazao kako je upravo pojam nesumjerljivosti zaslužan za Kuhnov ogroman utjecaj i izvan okvira filozofije i povijesti znanosti. Autor zaključuje, zajedno s Bernsteinom, kako nesumjerljivost postaje provorazredna kategorija političkog mišljenja jer se njome pojmovno primjereno i analitički strogo ističe fenomen uzajamnog razumijevanja koji nadilazi imperativ odabira neke jedinstvene superiorne znanstvene teorije.

epistemologija; znanstvene revolucije; nesumjerljivost; Kuhn;

nije evidentirano