hrvatski

Odgovornost za odgoj ili odgoj za odgovornost?

U suvremenom društvu pluralističkih vrijednosti uporno se nastoji odgovoriti na izazove ubrzanog razvoja stvaranjem društva znanja. Naglasak se stavlja na nova znanja, spoznaje, napredak. Ipak, znanja koja stječemo previše su raspršena, fragmentirana i onemogućuju nam cjelovito promišljanje. Ono što se zaista događa je gubitak temeljnih vrijednosti komponente odgoja. U odgojno-obrazovnoj instituciji škole možemo uočiti kako se o odgoju promišlja prema načelu automatizma. Ako polazimo od shvaćanja da su odgoj i obrazovanje dva različita pojma koja se u školi međusobno nadopunjuju, komponenta odgoja zaista je zanemarena. Iako naglašavamo važnost ekološkog pristupa obitelji i potrebu partnerstva sa školom, obitelj je i dalje mjesto gdje se dijete odgaja, a škola ga obrazuje. Razlozi te podjele mogu se pronaći u sveobuhvatnom društvenom problemu poricanja odgovornosti. Preuzimanje odgovornosti za naše djelovanje i odlučivanje sa sobom nosi veliki rizik, samim time i mogući neuspjeh, a svaki pojedinac ima potrebu doživjeti uspjeh. Sukladno tome, nitko zapravo ne želi odgovornost. Uloga učitelja u školi time postaje nezavidna. Na njemu je velika odgovornost za odgoj i obrazovanje generacije učenika. Kako je ovisan o drugim eksternim činiteljima odgojno-obrazovnoga procesa koji u velikoj mjeri utječu na njegov rad i ishod rada, pred njim je rizik od neuspjeha. U Hrvatskoj pozitivan pomak prema preuzimanju odgovornosti je stvaranje Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Iako i sam pokazuje probleme poricanja odgovornosti, ipak pridaje veće značenje vrijednostima. Predstavlja temelje na kojima je neizbježno prihvatiti odgovornost za odgoj kako bi mogli odgajati za odgovornost.

društvo znanja ; vrijednosti ; odgoj ; odgovornost

nije evidentirano