Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 512689

Prediktori psihološke dobrobiti roditelja adolescenata


Keresteš, Gordana; Brković, Irma; Kuterovac Jagodić, Gordana
Prediktori psihološke dobrobiti roditelja adolescenata // 20. Dani Ramira i Zorana Bujasa - Sažeci priopćenja / Čorkalo Biruški, Dinka ; Vukasović, Tena (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet, 2011. str. 120-120 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Prediktori psihološke dobrobiti roditelja adolescenata
(Predictors of psychological well-being among adolescents' parents)

Autori
Keresteš, Gordana ; Brković, Irma ; Kuterovac Jagodić, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
20. Dani Ramira i Zorana Bujasa - Sažeci priopćenja / Čorkalo Biruški, Dinka ; Vukasović, Tena - Zagreb : Filozofski fakultet, 2011, 120-120

ISBN
978-953-175-391-3

Skup
20. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07. - 09. 04. 2011.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Majke; očevi; adolescenti; psihološka dobrobit
(Mothers; fathers; adolescents; well-being)

Sažetak
Teoretičari životnog ciklusa obitelji i sistemsko-obiteljske perspektive ističu da je ulazak najstarijeg djeteta u obitelji u adolescenciju iznimno zahtjevno razdoblje obiteljskog života. Pritom pretpostavljaju da se roditelji teže prilagođavaju djetetovu prijelazu u adolescenciju od same djece i da u tom razdoblju, češće nego u drugim razdobljima života, pokazuju znakove narušene psihološke dobrobiti. Međutim, vrlo je malo empirijskih spoznaja o činiteljima koji su povezani s psihološkom dobrobiti roditelja adolescenata. U ovom radu, kojim je obuhvaćeno 356 majki i 328 očeva čije je najstarije dijete na prijelazu u adolescentnu dob, ispitana je povezanost psihološke dobrobiti roditelja konceptualizirane u okviru višedimenzionalnog modela Carol Ryff (1989 ; Ryff & Keyes, 1995) s percipiranim negativnim promjenama u vlastitu tjelesnom i kognitivnom funkcioniranju karakterističnim za srednju odraslu dob, učestalošću sukoba roditelj-dijete, bračnim zadovoljstvom te ukupnim životnim stresom i dostupnom socijalnom podrškom. Ispitani prediktori objasnili su značajni dio varijance svih šest dimenzija psihološke dobrobiti očeva (do 52%) i majki (do 43%). Stres i podrška pokazali su se najznačajnijim, a konflikti s djetetom najmanje značajnim prediktorima. Percipirane negativne promjene povezane s razvojem u srednjoj odrasloj dobi bile su prediktivnije za majčinu nego za očevu psihološku dobrobit, dok je bračno zadovoljstvo više doprinosilo očevoj nego majčinoj dobrobiti. Unatoč ovim razlikama, obrasci povezanosti ispitivanih prediktora s dimenzijama psihološke dobrobiti uglavnom su bili slični za očeve i majke. Rezultati pokazuju da je psihološka dobrobit roditelja adolescenata povezana s individualnim, obiteljskim i širim kontekstualnim činiteljima, pri čemu kvaliteta odnosa s djetetom, izražena učestalošću međusobnih sukoba, ima slabiju ulogu od one koja se teorijski pretpostavlja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1301683-1400 - Ličnost roditelja i roditeljstvo tijekom tranzicije djeteta u adolescenciju (Gordana Keresteš, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb