hrvatski

Sarmatske naslage lokaliteta Donje Orešje (Medvednica)

Gora Medvednica je istaknuta topografska jedinica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a pruža se pravcem jugozapad-sjeveroistok na površini od približno 300 km2. Njezina jezgra uglavnom je sastavljena od paleozojskih i mezozojskih stijena različitog postanka i okružena transgresivno taloženim mlađim tercijarnim i kvartarnim sedimentnim stijenama (ŠIKIĆ, 1995). Tijekom miocena ovo je područje pripadalo Centralnom Paratethys-u, koji je, unutar Paratethys-a imao specifičnu geološku povijest, budući da je povremeno gubio vezu sa Sredozemljem, odnosno Tethys-om(RÖGL, 1999). Profili Donje Orešje 1 i Donje Orešje 2 nalaze se kod istoimenog sela sjeverno od Svetog Ivana Zeline u sjeveroistočnom dijelu Medvednice. Smješteni su u krovini kamenoloma na desnoj strani potoka Šum. Lokalitet Donje Orešje je već dugo poznat u geološkoj literaturi zbog debelog kompleksa trijaskih i krednih naslaga koje su detaljno proučene (POLŠAK, 1979), dok uski pojas mlađih miocenskih naslaga iz krovine nije do sada detaljnije analiziran. Gornjokredne naslage su transgesivne preko gornjotrijaskih vapnenaca, te su dijelom erodirane ili pokrivene transgresivnim badenskim naslagama. Zbog intenzivne eksploatacije kamena, u kamenolomu su se tijekom vremena otvarale nove etaže, što je omogućilo kontinuirano praćenje slijeda krovinskih naslaga. Profil Donje Orešje 1 sastoji se uglavnom od smeđkastih masivnih lapora koji se izmjenjuju s glinovitim laporima s povremenim proslojcima gline. Debljina naslaga je oko 7m, s time da odnos s starijim sedimentima nije vidljiv. U pravilu je uzorkovana svaka litološka promjena (ukupno 19 uzoraka). Na profilu Donje Orešje 2 (udaljen cca 200 m zapadno od profila Donje Orešje 1) jasno je uočljiv transgresivan kontakt badenskih naslaga s krednom podlogom. U donjem dijelu prevladavaju uslojeni do masivni smeđkasti lapori, dok je u gornjem dijelu evidentan povećani udio gline. Debljina snimljenih naslaga je približno 8 m (ukupno 21 uzorak). Biostratigrafska analiza proučenih profila bazira se na standardnim biozonacijama koje vrijede za područje Centralnog Paratethys-a (PAPP et al., 1978 ; PAPP & SCHMID, 1985 ; CICHA et al., 1998), s tim da je u obzir uzeta mogućnost uspostavljanja i nekih drugih biozona uslijed lokalnih paleoekoloških uvjeta. Detaljno proučavanje bentičkih foraminifera i ostrakoda je omogučilo utvrđivanje ukupno četiri biozone: gornjobadenska Buliminsko-bolivinska zona, donjesarmatske biozone Anomalinoides badenensis zona i Elphidium reginum zona, te srednjesarmatska Elphidium hauerinum zona. Na proučenim profilima naslage donjeg sarmata se kontinuirano talože na naslage gornjeg badena, bez izrazite razlike u litološkom sastavu sedimenata. Tek detaljna analiza mikrofosilne zajednice ukazuje na promjenu okolišnih uvjeta tj. oplićavanje taložnog bazena i drugačiji sastav badenskih i sarmatskih mikrofosilnih zajednica. Na području Donjeg Orešja sarmatske naslage se kontinuirano talože na gornjobadenske naslage vanjskog šelfa (profil Donje Orešje 1), te gornjeg batijala (profil Donje Orešje 2). Pad vrijednosti različitih paleoekoloških pokazatelja (P/B odnos, indeksi raznolikosti) te porast količine kisika pri morskom dnu (više vrijednosti BFOI), u odnosu na analizirane badenske zajednice, jasno upućuje da su sarmatske mikrofosilne zajednice živjele na području unutrašnjeg šelfa s mogućim oscilacijama u salinitetu vode, te s manjim oscilacijama u dubini taložnog bazena. Uzorci O17–O19 s profila Donje Orešje 1, te uzorak R12 s profila Donje Orešje 2 pripadaju Anomalinoides badenensis zoni tj. donjem dijelu donjeg sarmata. Na tu starost ukazuje nalaz provodne vrste ostrakoda Cytheridea hungarica (ZALÁNY), koja je tipična za donjosarmatske naslage, te izrazita dominacija vrste Anomalinoides badenensis (D’ORBIGNY). Unutar bentičke zajednice niske raznolikosti vrlo je česta i vrsta Rosalina obtusa D’ORBIGNY, a uočen je i znatan udio badenskih vrsta Bolivina dilatata REUSS, Cibicidoides pseudoungerianus (D’ORBIGNY) i Cassidulina laevigata D’ORBIGNY, što ukazuje na prijelazni karakter ove Zone od badenskih prema tipično sarmatskim naslagama. U ovoj početnoj fazi oplićavanja salinitet vode najvjerovatnije još nije značajnije smanjen, na što upućuje znatan udio marinskih vrsta bentičkih foraminifera, kao i manja zastupljenost vrsta rodova Ammonia, Porosononion te bočatih vrsta elphidija. Unutar ostrakodne zajednice dominira vrsta Argilloecia sarmatica (ZALÁNY), uz koju se još javljaju vrste Aurila haueri (REUSS) i Quadracythere sp. Elphidium reginum zona tj. gornji dio donjeg sarmata je utvrđena na profilu Donje Orešje 2 – uzorak R13. Starost ove zone je utvrđena na osnovi nalaza usko provodne vrste ostrakoda Aurila merita (ZALÁNY), te donjosarmatskih vrsta Aurila mehesi (ZALÁNY), Cytheridea hungarica (ZALÁNY) i Elphidium reginum (D’ORBIGNY). Također je značajan i nalaz sarmatskih elfidijuma vrsta Elphidium josephinum (D’ORBIGNY) i Elphidium hauerinum (D’ORBIGNY), te vrste Nonion tumidulus PISHVANOVA. Unutar bentičke zajednice je zapažen znatan udio različitih vrsta elfidija, vrste Ammonia vienensis (D’ORBIGNY), te još uvjek popriličan udio vrste A. badenensis. U svakom slučaju znatna zastupljenost bočatih vrsta bentičkih foraminifera, kao i sastav cjelokupne zajednice, na ovom dijelu unutrašnjeg šelfa upućuje na moguće oplićavanje i pojačano oslađivanje sedimentacijskog prostora. Oslađivanje dokazuje i sastav bočate ostrakodne zajednice, koja se u ovom dijelu unutrašnjeg šelfa javlja s udjelom od čak 14, 95%. Evidentno je da su unutar ostrakodne zajednice najzastupljeniji rodovi s čvrstim i jače kalcificiranim ljušturama, što također ukazuje da je ova zajednica živjela u nešto plićem i uzburkanijem okolišu nego zajednica iz Anomalinoides badenensis zone. Uzorci R15–R18 na profilu Donje Orešje 2 pripadaju Elphidium hauerinum zoni tj. donjem dijelu srednjeg sarmata. Elfidiji prevladavaju u sastavu zajednice bentičkih foraminifera, od kojih treba posebno istaknuti vrstu E. hauerinum, nosioca ove zone, te vrste E. josephinum i Elphidium obtusum (D’ORBIGNY). Vrlo su česte i vrste Bolivina sarmatica DIDKOVSKIY te R. obtusa. Unutar ove zajednice je uočen mali porast udjela disoksičnih i infaunalnih oblika, što može upućivati na produbljavanje taložnog okoliša i/ili nešto veću količinu organske tvari u sedimentu. Ostrakodna zajednica je obilježena vrstama Leptocythere tenuis (REUSS), Aurila angulata (REUSS), Argilloecia sarmatica (ZALÁNY) i Xestoleberis glabrascense (REUSS).

bentičke foraminifere; paleoekologija; Sarmat; Medvednica

nije evidentirano