Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 512475

Iseljavanje iz Vrgorske krajine u razdoblju od 1921. do 1931. godine


Hrstić, Ivan
Iseljavanje iz Vrgorske krajine u razdoblju od 1921. do 1931. godine // Cjelovitost Zabiokovlja: Pluridisciplinarni pristup / Mrkonjić, Anđelko ; Medić, Davorin (ur.).
Mostar: FRAM-ZIRAL, Mostar, 2011. str. 74-87 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Iseljavanje iz Vrgorske krajine u razdoblju od 1921. do 1931. godine
(Emigration from Vrgorac region between 1921.-1931.)

Autori
Hrstić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Cjelovitost Zabiokovlja: Pluridisciplinarni pristup / Mrkonjić, Anđelko ; Medić, Davorin - Mostar : FRAM-ZIRAL, Mostar, 2011, 74-87

ISBN
978-9958-37-056-4

Skup
Cjelovitost Zabiokovlja: Pluridisciplinarni pristup

Mjesto i datum
Ljubuški, Bosna i Hercegovina ; Vrgorac, Hrvatska, 05.-06. 05. 2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Iseljavanje; Vrgorska krajina; Kraljevina SHS; Kraljevina Jugoslavija; Dubrovačka oblast; Primorska Banovina
(Emigration; Vrgorac; Kingdom of Serbs; Croats and Slovenes; Kingdom of Yugoslavia; Dubrovnik County; Littoral Banate)

Sažetak
Na temelju neobjavljene arhivske građe, koja se nalazi unutar fonda Dubrovačka oblast u Državnom arhivu u Dubrovniku, autor proučava iseljavanje iz Vrgorske krajine u razdoblju od 1921. do 1931. Iseljavanje stanovništva jedan je od najznačajnijih demografskih i povijesnih čimbenika Zabiokovlja, koji je u velikoj mjeri oblikovao današnju sliku ovog kraja. Glavni uzroci iseljavanja bili su gospodarska i politička zaostalost Dalmacije, unutar koje je Zagora bila nerazvijeniji dio. Uspoređujući podatke iz popisa stanovništva 1921. i 1931. s procijenjenim prirodnim prirastom između dvaju popisa, na temelju podataka iz izvješća o kretanju stanovništva u razdoblju od 1924. do 1928., autor dolazi do zaključka da je razlika nastala uslijed masovnog iseljavanja te da je iz Vrgorske krajine u istraživanom desetljeću iselilo 14% stanovništva. Katastrofalne posljedice iseljavanja mogu se vidjeti tek nakon analize podataka kotarskog upravitelja o 941 dopuštenoj putovnici osobama s boravištem na tom području. Prema njima, iseljenici su bili 96 % muškarci te u 88 % slučajeva osobe mlađe od 40 godina, a najčešće su putovali u Australiju, Argentinu, te Novi Zeland.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
194-1940657-0654 - Povijesni atlas gradova-povijesni identitet i suvremeni razvoj hrvatskih gradova (Mirela Altić, )

Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ivan Hrstić, (302503)