hrvatski

Folijarna gnojidba klorotičnih trsova na karbonatnim tlima podregije Plešivica

Kloroza predstavlja fiziološki poremećaj u biljci uvjetovan nedovoljnom količinom pojedinih kationa u fiziološkim procesima, a uzrok s kojim se najčešće povezuje pojava kloroze kod vinove loze je visoka količina fiziološki aktivnog vapna u tlu (karbonatna tla), što je slučaj u vinogradarskoj podregiji Plešivica. Najučestaliji vidljivi simptom kloroze kod vinove loze je pojava blijedo zelene do žute boje na mlađem lišću pa govorimo o nedostatku željeza, cinka i/ili mangana dok se na starijem lišću javljaju slični simptomi uslijed nedostatka magnezija. Kako do danas nije poznato nedostatak kojeg ili kojih biogenih elemenata na Plešivici uzrokuje klorozu, a u pregledu dosadašnjih istraživanja vidljivo je da problem nije do sada na ovaj način rješavan bilo je potrebno provesti iscrpna istraživanja sa svim potencijalnim uzročnicima kloroze (Mg, Fe, Mn, Zn). Zbog vrlo nepovoljnih uvjeta u tlu, osobito velike količina fiziološki aktivnog vapna koje blokira primanje hraniva, gnojidba se obavila folijarno. U istraživanju se pretpostavlja da intenzitet klorotičnosti ovisi o količini aktivnog vapna u tlu, te da će se višekratnom i pravovremenom primjenom folijarnih gnojiva znatno umanjiti intenzitet kloroze na trsu vinove loze, a time povećati prinos i kvaliteta grožđa. Cilj je istraživanja bio grupirati tla prema količini aktivnog vapna (nisko, srednje i visoko vapno) te utvrditi količine pojedinih biogenih elemenata (N, P, K, Ca, Mg, Fe, Mn, Zn, Cu ) u listu vinove pri kojima se pojavljuju simptomi kloroze. Tako će se utvrditi koji od bigenih elemenata klorozu uzrokuje, te kako folijarna gnojidba (Mg, Fe, Mn, Zn) utječe na prinos i kvalitetu grožđa, osobito količinu suhe tvari po trsu. Za potrebe istraživanja odabrano je Plešivičko vinogorje, tipično vinogradarsko područje kontinentalne Hrvatske, na kojem je vinogradarska proizvodnja višestoljetna tradicija a veliki broj vinograda posađen je na karbonatnim (vapnenastim) tlima, pa se vrlo često pojavljuju simptomi kloroze lišća. Tijekom 2005. godine provedeno je detaljno preduzorkovanje tla (analiza osnovnih kemijskih i fizikalnih parametara tla) i vizualno detektiranje klorotičnosti trsova, dok je tijekom 2006 i 2007. godine proveden gnojidbeni pokus na 4 proizvodna vinograda (Veselnica, Klemenka, Borička i Šipkovica). Gnojidba je obavljena folijarno 4 puta tijekom vegetacije a primjenjene su navedene količine biogenih elemenata: Mg-2.500 g ha-1, Fe-1.250 g ha-1, Mn-750 g ha-1 i Zn-1.050 g ha-1). Istraživanje je provedno na sorti Sauvignon bijeli, cijepljen na podlozi SO4 (Vitis brelandieri x Vitis riparia). Statističke analize dobivenih podataka pokazuju značajna variranja u količini pojedinih hranivih elemenata u listu vinove loze te njhovih međusobnih odnosa s obzirom na različite izvore varijabilnosti – gnojidba, vapnenost tla i vrijeme uzimanja uzorka biljnog materijala (fenofaze rasta). Variranja su također izražena i obzirom na agroklimatske uvjete vinogorja, čemu zasigurno pridonose i značajno različiti klimatski uvjeti u godinama istraživanja Temeljem rezultata višegodišnjeg istraživanja o dinamici hraniva u vinovoj lozi na karbonatnim tlima može se zaključiti da folijarna gnojidba značajno utječe na količinu hranivih elemenata u listu vinove loze. Najviše vrijednosti svih elemenata utvrđene su u tretmanima s folijarnom primjenom pojedinog gnojiva a prosječne vrijednosti neovisno o godini i zdravstvenom stanju trsa kreću se: magnezija od 0, 25-0, 37 %, željeza 101, 84-146, 36 mgkg-1, cinka od 32, 96-61, 75 mgkg-1 te mangana od 80, 59-146, 02 mgkg-1. Količina fiziološki aktivnog vapna u tlu također značajno utječe na dinamiku hranivih elemenata u listu vinove loze. Tako su najveće količine Mg i Mn utvrđene na srednje vapnenim tlima a željeza i cinka na nisko vapnenim tlima. Prateći odnose među hranivima važno je naglasuti da je gnojidba manganom i cinkom pozitivno utjecala na bilancu Fe u listu i utvrđene su pozitivne korelacije sa željezom (r=0, 40-0, 92), dok je gnojidba željezom značajno proširila Fe:Mn odnos od 1, 48 na srednje vapnenim tlima, 2, 26 na visoko vapnenim te osobito 3, 11 na nisko vapnenim tlima a sve je više od poželjnog (1). Također je važno naglasiti da se u tlima sa lošim fizikalnim osobinama (neprikladan mehanički sastav tla i narušen porozitet tla) zbog lošijeg prozračivanja tla češće pojavljuje klorotičnost trsova vinove loze vjerojatno uslijed zadržavanja veće količine plina CO2 u tlu. Prema rezultatima provedenih višegodišnjih istraživanja, utvrđeno je da je folijarnom gnojidbom vinove loze na krabonatnim tlima moguće smanjiti negativan utjecaj kloroze, te značajno povećati ukupnu količinu sintetizirane suhe tvari po pojedinom trsu što povećava kvalitetu grožđa. Tu treba posebno istaknuti ulogu gnojidbe željezom na nisko vapnenim tlima i učinak mangana na srednje i visoko vapnenim tlima. Stoga, za daljnju vinogradarsku praksu, primjena mangana i željeza svakako predstavlja pravilan izbor u tretiranju klorotičnih trsova. Rezulati dobiveni u ovom istraživanju problematike kloroze vinove loze na karbonatnim (vapnenastim) tlima značajno su doprinijeli novim spoznajama, naročito o utjecaju gnojidbe i vapnenosti tla na zdravstveno stanje trsova kao i na prinos i kvalitetu grožđa.

magnezij; željezo; mangan; cink; fiziološki aktivno vapno; kvaliteta grožđa

nije evidentirano