hrvatski

Pravni aspekti Lisabonske strategije i budući izazovi – razrada s motrišta pravne prirode mekog prava (soft law)

Lisabonska strategija zajedno s njezinom nasljednicom, novom strategijom Europa 2020, prvenstveno ulazi u opseg područja makroekonomije te je sa znanstvenog motrišta objekt izučavanja primarno ekonomskih znanstvenika i politologa. Međutim, obje navedene strategije (Lisabonska i Europa 2020) prema osobinama njihove tvorbe i funkcije, inherentno, proizvode određene normativne, pravne učinke. Nadalje, obje strategije koegzistiraju sa složenim pravnim poretkom EU te nacionalnim pravnim porecima zemalja članica. Analiza normativnih učinaka Lisabonske i Europa 2020 strategije te njihova međudjelovanja sa pozitivnim pravom unutar šireg okvira mekog prava (soft law) predmet je bavljenja ovog rada. Autor koristi interdisciplinarni te trans-disciplinarni pristup u razradi pravne prirode i funkcije mekog prava općenito te napose unutar političko-institucionalnog sustava EU. Obrađuju se iskustva iz razdoblja primjene Lisabonske strategije od 2000. do 2010. god. Autor primjenjuje teoriju hibridnosti u europskim integracijama pri određivanju potrebe za funkcionalnom interakcijom implementacijskih sredstava Lisabonske strategije sa instrumentima pozitivnog prava. Posljednji dio rada obrađuje utjecaje Lisabonske strategije na zemlje koje imaju status kandidata za punopravno članstvo u EU.

Lisabonska strategija; Europa 2020 strategija; meko pravo (soft law); otvorena metoda koordinacije; integrirane smjernice; teorija hibridnosti

nije evidentirano