hrvatski

Utjecaj stupnja opterećenja trsa pupovima na prirod i kvalitet grožđa sorte Medna

Medna bijela (Vitis vinifera L.) je autohtoni kultivar vrgoračkog vinogorja. Obzirom da se sinonimi spominju u nekim mjestima poluotoka Pelješca (bumba, rizavac) i Dubrovačkom primorju (buboj, bumba), zacjelo se nekad i tamo uzgajala. Kako i kada je nastala ostaje nerazjašnjeno.U literaturi do sada nije spominjana osim u Dalmatinskoj ampelografiji - Bulić (1949). Na osnovi botaničkih značajki, prema klasifikaciji sorti kulturne loze, Vitis vinifera L., ova sorta pripada ekološko geografskoj skupini Proles Pontica, Negr., Subproles balcanica. Najznačajnije agrobiološke karakteristike medne bijele su slijedeće: - vegetacijski period traje 237 dana. - od početka vegetacije do pune tehnološke zrelosti potrebna su 164 dana. - sorta ima redovitu i normalnu oplodnju. - po trsu prosječno abortira 16,0 posto pupova. - koficijent relativne rodnosti iznosi 0,78, a koeficijent apsolutne rodnosti 1,13. Spada u sorte srednjeg KRR. Prosječna težina grozda je 336 grama, a prosječni prirod po trsu 3,31 kilogram. Dozrijeva u III razdoblju pa spada među kasne sorte. - mehaničke analize grozda i bobice nalaze se u optimalnim granicama za vinske sorte. Koncentracija sladora u moštu varira od 15,9 posto do 17,8 posto, a ukupna kiselost od 5,8 do 6,7 g/l. - vino medne bijele je svijetlo zelenkasto – žućkaste boje, ugodno kiselkasto, suho s koncentracijom alkohola oko 10,5 volumnih postotaka, i ukupne kiselosti iznad 6 g/l, ekstraktom iznad 17 g/l, harmonično, zaobljeno i puno, s ugodnom i naglašenom aromom sorte. Najveći prirod po trsu, od 3,97 kg ili 257,81 dt po hektaru postignut je kod opterećenja od 24 pupa s mješovitim rezom, ali sa statistički opravdano najnižom kakvoćom vina, dok je najmanji prirod po trsu od prosječno 2,39 kg ili 155,21 dt po hektaru postignut kod opterećenja od 8 pupova po trsu s kratkim rezom, ali sa statistički opravdano najvišom kakvoćom vina.

vinova loza; pupovi; prirod; kvalitet

nije evidentirano