Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 511206

"Čista sociologija" i "prljavi poslovi": Mogućnosti korištenja Blackove paradigme u objašnjenju korupcije


Božić, Saša; Kuti, Simona
"Čista sociologija" i "prljavi poslovi": Mogućnosti korištenja Blackove paradigme u objašnjenju korupcije // Sociologija i promjena - izazovi budućnosti: Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva, 7.-8. travnja 2011. [Knjiga sažetaka] / Štulhofer, Aleksandar ; Tomić-Koludrović, Inga ; Ančić, Branko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2011. str. 18-19 (plenarno, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
"Čista sociologija" i "prljavi poslovi": Mogućnosti korištenja Blackove paradigme u objašnjenju korupcije
("Pure Sociology" and "Dirty Business": Possibilities of Using Black's Paradigm in Explaining Corruption)

Autori
Božić, Saša ; Kuti, Simona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sociologija i promjena - izazovi budućnosti: Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva, 7.-8. travnja 2011. [Knjiga sažetaka] / Štulhofer, Aleksandar ; Tomić-Koludrović, Inga ; Ančić, Branko - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2011, 18-19

ISBN
978-953-6552-74-0

Skup
"Sociologija i promjena - izazovi budućnosti", Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 7.-8. travnja 2011

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Korupcija; čista sociologija; Donald Black
(Corruption; pure sociology; Donald Black)

Sažetak
Korupcija je socijalni fenomen koji se pronalazi u svim suvremenim društvima, a njen intenzitet i raširenost traže objašnjenja koja nadilaze pojedinačne slučajeve poput društava tranzicijskih zemalja ili zemalja u razvoju. Danas, čini se, jedino teorijski pristup „čiste sociologije“ Donalda Blacka pretpostavlja svoju univerzalnu primjenjivost u objašnjenju različitih socijalnih fenomena u različitim epohama namećući se za provjeru primjenjivosti i u slučaju korupcije. Čista sociologija je prema tvrdnji svog tvorca „radikalna sociologija“ koja u potpunosti izbacuje ponašanje ili djelovanje aktera kao temeljnu jedinicu analize već promatra to ponašanje kao izraz „ponašanja“ socijalnih fenomena odnosno ljudske aktere kao socijalne jedinice socijalnih fenomena.Tvrdi da predviđa i objašnjava ponašanje socijalnog života, poput ponašanja prava, znanosti, nasilja, genocida itd. uz pomoć geometrije socijalnog života odnosno opisa variranja fenomena u multidimenzionalnom socijalnom prostoru pri čemu su najvažnije dimenzije: horizontalna (distribucija ljudskih bića u odnosu jednih prema drugima tj. njihova centralnost ili marginalnost unutar društvenih fenomena), vertikalna (nejednaka distribucija materijalnih resursa ili bogatstva), simbolička (intelektualni, normativni ili estetski izrazi bilo koje vrste), korporativna (kapacitet organiziranja i koordiniranja ljudske aktivnosti) i normativna (stupanj do kojeg su socijalne jedinice podvrgnute socijalnoj kontroli, kao i stupanj respektabilnosti koji se pripisuje socijalnoj jedinici). Socijalni fenomeni se izražavaju i variraju u tim socijalnim dimenzijama, a socijalne jedinice su bliske ili udaljene u socijalnom prostoru prema atributima u svakoj dimenziji. Npr. Blackova tvrdnja prema kojoj pravo izravno varira s relacijskom distancom predviđa da će pravo, odnosno njegovo izražavanje kroz kazne te posebice smrtne kazne u sudskim procesima biti zastupljenije u slučaju potpunih stranaca nego u slučaju sudskih strana unutar intimnijih veza poput braka, prijateljstva i sl. što potvrđuju sva dosadašnja istraživanja. Koristeći Blackov pristup formulirat ćemo i objasniti propozicije za korupciju u različitim dimenzijama. Nameću se četiri propozicije. U korporativnoj dimenziji – korupcija varira izravno sa stupnjem formalne organizacije ; u normativnoj dimenziji – korupcija varira izravno sa socijalnom kontrolom ; u relacijskoj dimenziji – korupcija varira izravno s relacijskom distancom ; te konačno – korupcija je zajednička funkcija relacijske blizine, visoke formalne organizacije i niske socijalne kontrole. Ocijenit ćemo objašnjavajuću i predviđajuću moć vlastitih propozicija te općenitu primjenjivost Blackovog pristupa na fenomen korupcije te kritizirati cirkularnost, arbitrarnost te ponekad i trivijalnost „čistosocioloških“ propozicija, ali i naglasiti heurističku vrijednost čiste sociologije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb,
Sveučilište u Zadru